Godina 2021. će biti kraća jer se Zemlja brže okreće
Ilustracija

"Planeta se okreće najbrže u posljednjih 50 godina"

Godina 2021. će biti kraća jer se Zemlja brže okreće

Zemlja se kreće brže nego ikad u posljednjih 50 godina, otkrili su naučnici, i ako tako nastavi možda će biti potrebno da se na atomskim časovnicima doda "negativna prestupna sekunda“ u nekoj narednoj godini.

Na brzinu rotacije Zemlje utiču brojni faktori, uključujući kretanje rastopljenog jezgra, okeana i promjena u atmosferi. Ako nastavi da se okreće trenutnom brzinom, dužina dana u 2021. bi mogla biti za 0,05 milisekundi kraća od 86.400 sekundi koliko uobičajeno traje 24-časovni period, tvrde astrofizičar Grejem Džons i Konstantin Bajkos urednik portala Tajm end dejt.

Naučnici iz Međunarodne službe za rotaciju Zemlje i referentne sisteme (IERS) svakodnevno mjere tačan trenutak kada određena zvijezda zauzima istu poziciju na nebu i tako utvrđuju dužinu dana, odnosno koliko traje zemljina rotacija.

"Predviđa se da će 2021. godina biti najkraća u posljednjih nekoliko decenija. Posljednji put kada je prosječna dužina dana tokom cijele godine bila manja od 86.400 sekundi bilo je 1937. godine“, navode Džons i Bajkos.

Ukoliko se tačno vrijeme potrebno za rotaciju Zemlje ne poklapa sa atomskih časovnicima, može se dodati ili oduzeti prestupna sekunda kako bi se osiguralo da ostanu usklađeni. Posljednji put prestupna sekunda je dodata 31. decembra 2016. godine.

"Ako rotacija Zemlje nastavi da ubrzava, u nekom trenutku će možda biti potrebna negativna prestupna sekunda. Ako se ovo dogodi, naši satovi bi preskočili sekundu kako bi išli u korak sa užurbanom Zemljom“, dodaju naučnici.

Ove prestupne sekunde nemaju praktičnu važnost u svakodnevnom životu, ali u određenim oblastima poput astronomije, navigacije, svemirskih letova i računarskih mreža, veoma je važno da proračuni i mjere praćenja budu tačni jer i ta jedna sekunda može biti od vitalne važnosti.

Ova praksa se ipak pokazala remetilačkom u 21. vijeku, a posebno u uslugama koje zavise od preciznog vremenskog žigosanja ili vremenski kritične kontrole procesa. Nadležno međunarodno tijelo za standarde raspravljalo je o tome da li da nastavi ili ne sa ovom praksom, pri čemu velika većina zemalja podržava njeno ukidanje.

Neki naučnici iz Međunarodne unije za telekomunikacije predlažu da bi bilo bolje da se jaz produži i da se dodaje samo "prestupni sat“ ako bi to bilo potrebno.

Ovo bi poremećaje u telekomunikacionim mrežama umanjilo, ali astronomi bi morali da vrše izmjene kako bi se prilagodili, dok se ne doda taj prestupni sat.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.