To je povećanje u odnosu na parlamentarne izbore 2022. kada je u tom trenutku dana zabilježeno 18.43 posto izašlih na izbore. "Ovo je najvišinivo izlaznosti od parlamentarnih izbora 1981.", rekao je Metju Galar, direktor istraživanja uInstitutu za ispitivanje javnog mnijenja Ipsosu. Povećanje se posebno odnosi na Pariz, prenijeli su francuski mediji.

To pokazuje koliko su visoki ulozi na ovim izborima nakon kojih bi jedna od najvećih sila Evropske unije mogla dobiti vladu populističke desnice.

Danas, u prvom krugu izbora za Nacionalnu skupštinu Francuske, predsjednik Emanuel Makron želio bi da poveća relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov Renesansni pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice Mari Le Pen uvjerena da ćeosvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Biračka mjesta otvorena suu 8 ujutro, a pravo glasa ima 49.3 miliona ljudi.

Makron je raspisao prijevremene izbore nakon što je krajnje desno Nacionalno okupljanje(RN) Mari Le Pen ostvarilo velike uspjehe na izborima za Evropski parlament početkom ovog mjeseca.

RN vodi u predizbornim anketama ispred novog ljevičarskog saveza, Novog narodnog fronta (NPF), nedavno osnovanog. Centristička Renesansa je na trećem mjestu.

Le Pen je uvjerena da će njena stranka osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu, sastaviti vladu i nametnuti ograničenja predsjedniku Makronu vezana uz Ukrajinu. U skupštinu ulaze kandidati koji u prvom krugu osvoje apsolutnu većinu, no u većini izbornih jedinica pobjednik će se znatitek nakon drugog kruga 7.jula.

Makronov drugi i posljednji mandat završava 2027. i on ostaje predsjednik bez obzira na rezultate izbora,ali će možda morati da dijeli vlast s protivnicima.

Marine Le Pen iz RN-a smatra se ozbiljnom kandidatkinjom na sljedećim predsjedničkim izborima.