Od tada je prošlo skoro devet godina, a uskoro će se navršiti i deseta, a ovo pitanje još nije riješeno. Dvije vlade koje je predvodio Fadil Novalić (SDA, HDZ, SBB/DF) od 2015. do 2022. godine uprkos najavama nisu riješile ovo pitanje. Ni nova vlast nije daleko odmakla pa se tako i danas govori tek o slanju prijedloga izmjena ovih zakona u parlamentarnu proceduru.

Istina, u godinama iza nas bilo je nekoliko pokušaja da se na parlamentu glasa o ovim izmjenama, ali je sve brzo završavalo u ladicama, jer ni sami koalicioni partneri nisu bili za izmjene zakona koje su sami obećavali i za koje su svjesni da moraju biti mijenjani.

U novembru 2016. godine objavljen je prednacrt ovog zakona, koji su poslodavci kritikovali pa su je spomenuti prednacrt naknadno dopunjavan.

Šta je suština izmjena zakona?

Suštinska ideja zakona je da proširi oporezivu bazu, rastereti privredu i smanji oporezivu osnovicu. U startu je predloženo da bi se novim zakonom porez plaćao, osim na platu i na topli obrok, prijevoz i regres. Cilj je da se proširenjem oporezive baze suzbije siva ekonomija, s obzirom da brojni poslodavci upravo u tom segmentu traže rupe i zakonu.

U tom prvobitnom prijedlogu navedeno je da bi se izdvajanja za doprinose smanjila sa 41,5 na 33 posto. Također, ideja je da se izmjenama zakona napravi gradacija, tako da bi se niže plate oporezivale manje. U prvom prijedlogu neoporezivi dio bi bila plata do 700 KM, iznad toga bi se oporezivalo po različitim stopama, u zavisnosti od iznosa plate. Porezni razrezi bi bili postavljeni od 800 do 1.200, od 1.200 do 1.500 i iznad 1.500 KM.

Izvor:KLIX.BA