Predsjednik "Foruma bošnjačkih intelektualaca" i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić kazao je da se Hrvatska, koja ima stotine kilometara morske granice, „toliko bori za morski prostor i ne zna ni za jednog hrvatskog političara koji kaže da to treba prepustiti Slovencima u ime dobrosusjedskih odnosa“. 

"Tražimo da se ne ratifikuje ugovor o granici sa Crnom Gorom. Naš apel je da se to ne smije ratifikovati i da se nađe način da se odgodi", istakao je Kurtćehajić, a prenosi Anadolija.

Prema njegovim riječima, Komisija za granice je bez kvoruma na više sesija utvrđivala granice čime je učinjena bitna povreda postupka.

"Nevjerovatna je stvar kako se naša politika na jedan nemaran način odnosi prema nečem što je njeno vlasništvo. Razočaran sam da Crna Gora koja ima 280 kilometara morske granice, bez Sutorine, da je pokazala puno veću zrelost da situaciju riješi u svoju korist nego što je BiH pokazala ozbiljnost da ovo riješi tako što će se uputiti prema internacionalnom sudu pravde u Hagu. Moje gledanje je bilo da ako ovo ode na sud da su šanse Crne Gore nikakve iz jednog razloga. Sud će pitati Crnu Goru kako je ona vlasnik Sutorine? Crna Gora nema ništa kao dokaz osim da kaže da je Đuro Pucar u razgovoru sa Blažom Jovanovićem telefonom rekao neka to ostane Crnoj Gori", istakao je Kurtćehajić.

Napominje da postoji procedura kada je u pitanju državna teritorija. 

"BiH je imala ogromnu šansu jer je mogla dokazati nešto što je vrlo značajno", naglasio je Kurtćehajić.

Napominje da je izlaz na more strateški važna stvar i situacija koja mijenja geopolitički položaj BiH. 

"Poštena šansa za Sutorinu je bila da se ide pred internacionalni sud i mi ništa drugo nismo htjeli. Mi nismo htjeli da imamo invaziju na Sutorinu", istakao je Kurtćehajić.

Prema njegovim riječima, Dejtonska Bosna je bez Sutorine, a AVNOJ-ska sa Sutorinom. Zbog toga je Kurtćehajić mišljenja da se bh. političari boje da bi vraćanjem Sutorine poremetili Dejtonsku koncepciju i da bi napravili presedan koji se možda kasnije može obiti od glavu nekim drugim stvarima. 

Poručuje da Crnogorci, ipak, znaju da taj prostor pripada BiH. 

Potpredsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca i ratni ministar unutrašnjih poslova Jusuf Pušina kazao je da problem Sutorine ne egzistira od danas.

"On je jako dugo prisutan ali nažalost prisutan je u toj mjeri da se ne poštuju elementarna, faktička i pravna stanja. Crna Gora nema nijednog pravnog akta kojim je Sutorinu pripojila svojoj teritoriji. Pokloniti Sutorinu je bespredmetno. U periodu od 1992. do 1995. borili smo se za jedno drvo, za jedan plast sijena, kvotu, a danas stavimo na 89. mjesto ratifikaciju tako značajnog sporazuma", istakao je Pušina. 

Prema njegovim riječima, to ukazuje na to da ne želimo da branimo ono što je naše. Zamolio je da se ova tačka dnevnog reda prolongira, odgodi ili skine sa dnevnog reda i sačeka neko bolje vrijeme. 

Pušina je podsjetio da je riječ o jednoj od najpovoljnijih luka na Jadranu kao i o mjestu koje je najpovoljnije za izgradnju turističkih naselja. 

Nosilac Zlatnog ljiljana Kemo Murtić podsjetio je da su se on i njegovi saborci od 1992. do 1995. godine borili za svaki pedalj BiH. 

"Zamolio bih vas da nastavite sa nama da se i dalje borite za našu domovinu jer je to naša teritorija. Zlatni ljiljan sam i imam svoja dva sina i njih ću učiti da ako treba svoju glavu daju za ovu domovinu, a i ja ću se boriti za nju", poručio je Murtić.

Sutorina je u Bokokotorskom zalivu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara. Pripadala je Bosni i Hercegovini do 1947. godine kada je dodijeljena tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini od sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

Anadolija