Ona je navela da zemlja "više nije prva na listi problema u regionu, da se napredovalo u stabilnosti, ali i odgovornosti bh. političara".

"U Dejtonu je uobličena budućnost zemlje. Dvadeset godina kasnije, odgovornost je vaša i samo vaša", poručila je visoka prestavnica bh. političkom i državnom vrhu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio je kako euro-atlantski put nema alternative.

"Mi smo danas duboko na tom putu. BiH će biti zemlja ravnopravnih konstitutivnih naroda i svih njenih građana. Ona će biti i djelovati u jedinstvenom pravnom i ekonomskom prostoru. Stoga vas molim podržite nas i mi ćemo uspjeti na našem euro-atlantskom putu", naglasio je Čović.

Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini zaustavio je rat, ali takav dokument nije temelj na kojem se može izgraditi jedna moderna i demokratska država, kazao je hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

Picula je Dejtonski sporazum nazvao "odličnim dokumentom o prekidu vatre koji je spriječio krvoproliće u BiH".

"Međunarodna zajednica kaže da je to velika pobjeda diplomatije nad ratom, ali jedna zakašnjela i skupa pobjeda. Sto hiljada mrtvih, dva miliona raseljenih, Dejton je to zaustavio, Dejtonski sporazum, međutim, nije dokument na kojem se jedna moderna, demokratska i višenacionalna zajednica može konstituirati u ovako strelovitim promjenama koje od svake zemlje traže ozbiljne preinake", kazao je Picula dodavši kako BiH čekaju ozbiljni zahvati.

Kako je saopšteno iz kabineta zastupnika u Evropskom parlamentu Tonina Picule, učesnici Konferencije usuglasili su se da Bosna i Hercegovina treba ostati visoko na listi prioriteta EU, posebno nakon prihvaćanja politike novog pristupa EU koji je doveo do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. juna 2015.

Nova Strategija proširenja EU, pozitivan Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH te nedavni predsjednički samit Brdo-Brioni jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina ima povoljnu priliku za ubrzavanje sprovođenja zahtjevnog evropskog reformskog procesa kako bi podnijela vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU te se priključila drugim zemljama jugoistočne Evrope.
Potrebne reforme zahtjevaju sprovođenje institucionalnih promjena koje bi omogućile ekonomski i društveni razvoj zemlje ostvarivanjem veće funkcionalnosti države, uz osiguravanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te svih građana. Ustavna reforma mora uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja, kao što je istaknuto u prijašnjim rezolucijama Europskog parlamenta - kaže se u saopštenju.
Tokom Konferencije je naglašeno  kako teritorijalni integritet i jedinstvo Bosne i Hercegovine moraju biti u potpunosti poštovani te da se o pitanjima državne razine može odlučivati jedino na državnoj razini.
Prije dvadeset godina, donošenje Dejtonsko-pariškog sporazuma je bilo preduslov uspostavljanja mira i stabilnosti, danas je prioritet transformacija Bosne i Hercegovine u modernu, učinkovitu i funkcionalnu državu koja omogućava povratak svih prognanika i izbjeglica te je posvećena pripremanju za buduću integraciju u Evropsku uniju.