"Odajući poštu svim žrtvama ove godine posebno želimo da se sjetimo ljudi koji su uprkos ogromnoj traumi pokušali da se vrate u normalan život", rekao je Pjotr Civinjski, direktor Državnog muzeja bivšeg njemačkog logora Aušvic-Birkenau koji su nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj, prenosi RTS.

Glavni gosti te centralne komemoracije i obilježavanja Dana sjećanje na žrtve holokausta u cijeloj Poljskoj pod pokroviteljstom predsjednika Poljske Andžeja Dude u Aušvicu su bivši logoraši, njih oko 80, koji će dobiti riječ da se pred Spomenikom žrtvama obrate svijetu sa poukom o monstruoznom zločinu holokausta, kao i predsjednik Duda i ambasadori Izraela i Rusije.

U pohod dug tri kilometra, od glavne kapije logora sa ciničnim nacističkim napisom "Rad oslobađa", pored Zida smrti, svjedoka strijeljanja u logoru, do spomenika i nekadašnjih gasnih komora, ove godine će krenuti u podne i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

O tragičnim sudbinama preživjelih Jevreja koji su pokušavali da potisnu iz misli zlo nacista i vrate se u normalan život, neki u razorenom rodnom mjestu, drugi stvarajući svoju državu Izrael kao dom bezbjedan pred holokaustom, treći u emigraciji u SAD, govori izložba upriličena za ovu godišnjicu u barakama Muzeja.

Dan sjećanja na žrtve holokausta i ove godine obilježava Varšava, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća ispred Spomenika heroja Varšavskog geta, ekumenskom molitvom i čitanjem imena jevrejskih žrtava, a ulicama grada proći će popodne prazan starinski tramvaj žigosan kao i Jevreji u vreme nacističkog divljanja u okupiranoj Varšavi - Davidovom zvezdom.

"Taj tramvaj zaustavlja se na stanicama. Vrata se otvaraju. Niko ne izlazi, niko ne ulazi. To je način da se sjetimo onih kojih više nema", rekla je direktorka fondacije "Šalom" Golda Tancer, koja je suorganizator varšavske komemoracije i sjećanja na jevrejske susjede koji su stradali u logorima.

Širom Poljske sa sumrakom u 18 časova na prozorima zgrada i kuća zasijaće svijeće kojima Poljaci pokazuju da nisu zaboravili nijednu od žrtava holokausta. Logor Aušvic kasnije proširen u kompleks Aušvic-Birkenau nacisti su podigli 1940. godine, prvobitno kao logor za Poljake ali 1942. godine pretvorili su ga u glavnu fabriku smrti, stratište Jevreja u monstruoznom planu Hitlerovog Trećeg rajha da likvidira evropske Jevreje.

U gasnim komorama, od bolesti i rada u neljudskim uslovima u logoru je stradalo najmanje 1,1 milion logoraša, najviše Jevreja i Roma ali i sovjetskih vojnih zarobljenika, Poljaka i pripadnika drugih naroda Evrope.

Logor Aušvic-Birkenau oslobodila je 27. januara sovjetska Crvena armija, u borbama za logor poginuo je 231 vojnik a Ujedinjene nacije proglasile su 2005. godine taj dan za međunarodni Dan sjećanja na žrtve holokausta.

Logor je poslije rata pretvoren u muzej a prošle godine posjetio ga je 1,72 milion ljudi, među njima i 93.000 Njemaca.