Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je zakon izradio, tvrdi da će taj propis mnogima omogućiti novi početak. Dio sindikalista zakon podržava, dok ga u Udruženja Blokirani smatraju „lešinarskim“. Inače, mogućnost bankrota nemaju građani samo dvije država Evropske unije, piše Anadolija.

Posrednici Fine, pomoć dužnicima 

Pravo na pokretanje procesa osobnog bankrota imaju svi građani Hrvatske čiji dug duže od tri mjeseca premašuje iznos od 30.000 kuna (3.940 eura). Financijska agencija Fina imaće važnu ulogu u sproveđenju zakona jer će njeni zaposlenici biti posrednici u vansudskom postupku savjetovanja. Vansudski postupak se sprovodi prije pokretanja stečaja potrošača radi sklapanja vansudskog sporazuma između potrošača i povjerilaca.

Ovaj postupak vodi posrednik koji je dužan tokom postupka posvetiti pažnju zaštiti potrošača kao slabije strane u pravnom odnosu. Posrednik je dužan, ako se to od njega traži, pomoći potrošaču sastaviti plan ispunjenja obveza.

"Posrednik je svojevrsni miritelj pred kojim se vansudski sporazum sklapa, a stranke su te koje ugovaraju način ispunjenja obveza, rokove i iznose", ističu u Fini i dodaju ako na sastanku potrošač uspije postići dogovor sa svim svojim povjeriocima, sklapa se izvansudski sporazum i smatra se da je postupak uspio. 

Ovaj sporazum ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja izvršnu ispravu, ali nema pravnog učinka na vjerovnike koji nisu učestvovali u postupku.

Ako potrošač ne uspije u vansudskom postupku pred savjetovalištem sa svim povjeriocima sklopiti sporazum, može pred sudom pokrenuti sudski postupak stečaja u roku od tri mjeseca.

Do 18. januara ove godine Fina je primila 62 zahtjeva za sproveđenje vansudskog postupka, a otprilike dvije trećine primljeno je u savjetovalištu Fine u Zagrebu. 

Orsat Miljenić: Osobni bankrot nije čarobni štapić 

„Svako može otići u poslovnicu Fine i pokrenuti osobni bankrot. Napravljena je edukacija službenika u savjetovalištima, kao i sudija. Sama procedura osobnog bankrota trebala bi trajati 90 dana“, kaže bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. 

Lični bankrot u Hrvatskoj sprovodi se na dobrovoljnoj bazi i ne može ga pokrenuti povjerilac, naglašava Miljenić.

„Znam da to nije čarobni štapić, jer ljudi će se kroz to razdoblje morati odreći automobila, stana, mobilnog... Htjeli smo napraviti balans između dužnika i povjerilaca. Jer, ako je osoba upala u velike dugove, a banka mu omogućuje dalje zaduživanje, onda je to problem i banke, a do sada je to bio samo problem dužnika“, kaže Miljenić.

Očekuje kako bi po projekciji temeljenoj na poređenju sa drugim zemljama u završnu fazu ličnog bankrota moglo ući do 20.000 osoba u Hrvatskoj. 

 HURS: Zakon je dobar, ali kasni primjena 

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS), čiji su članovi bili u radnim grupama za izradu zakona, osobni bankrot naziva pokušajem rješavanja dužničkog ropstva. Smatra da je zakon korektno posložen i to nakon javne rasprave u kojoj je učestvovao i nevladin sektor, no zamjera kako sprovođenje nije organizovano na vrijeme. 

„Dužnik je sada u raljama povjerioca, u najvećem broju slučajeva su to banke koje postupaju nehumano po ovršnom zakonu, gdje dužnik ostaje bez ičega. Iako postoji zakon, da ako dužnik ima platu, da postoji zaštićeni dio te plaće, no u pravilu se to ne poštuje“, kaže Matijašević i dodaje: „Do donošenja ovoga zakona dužnik je bio osuđen na milost i nemilost svojih povjerilaca. Zakon omogućava da se u dogovoru sa vpovjeriocima u kontrolisanom postupku dužniku ostavljaju prihodi za preživljavanje. Mjesto za stanovanje po novom zakonu može biti izuzeto od rasprodaje. Širom Hrvatske u posljednjih godinu dana dužnike tjeraju na ulicu.“ 

 Blokirani: Zakon će rezultirati opštim siromaštvom 

Sarajko Baksa, univerzitetski profesor i član Udruge Blokirani, protivi se ovom zakonu i naziva ga „lešinarskim“. Tvrdi da će se za osobni bankrot odlučiti zanemarivo mali broj građana, i to oni koji nemaju materijalno više što za izgubiti.

„Nije na dužniku niti na povjeriocu da rješavaju pitanje opšteg siromaštva u državi. Problem treba rješavati država, a ovim Zakonom o osobnom stečaju, taj se problem neće riješiti. Naprotiv, mišljenja smo da će se samo pogoršati i rezultirati opštim siromaštvom. Ovakav zakon ne predstavlja rješenje, nego veliku ovrhu nad građanima. Osobni bankrot može pomoći onima kojima su dugovanja premašila vrijednost cjelokupne imovine. Ostali će biti u nezavidnoj i bolnoj poziciji namirenja povjerioca svim sredstvima i na sve moguće načine, što će ostaviti dalekosežne posljedice na život dužnika“, poručuje Baksa. 

Prema podacima Udruge Blokirani, dug građana Hrvatske krajem 2015. prema bankama i finansijskim institucijama prelazio polovinu ukupnog duga, iznosio je 60 posto, a slijede zaduženja prema državi i finansijskim društvima. U blokadi je više od 320.000 građana Hrvatske s osnovnim dugom od oko 36 milijardi kuna (4,73 milijarde eura).