Javni dug Makedonije će za dvije godine biti 5,6 milijardi eura
Skoplje

Prelazi u opasnu zonu

Javni dug Makedonije će za dvije godine biti 5,6 milijardi eura

Javni dug Makedonije, koji je krajem 2015. dostigao 4,2 milijarde eura, 47 odsto BDP, nastaviće da raste i 2018. i preći će "crvenu liniju" od 50 procenata.

Međutim vlada smatra da to nije zabrinjavajuće. U analizi Televizije Telma navodi se da je makedonska vlada za samo tri mjeseca povećala javni dug za 283 miliona eura, odnosno da je samo u posljednjem kvartalu prošle godine ućešće duga u BDP-u povećano za 3,1 odsto, javlja Beta.

Prema podacima Ministarstva finansija, od 2006. godine makedonski javni dug se povećao za 2,4 milijarde eura. Vlada je, prema strukturi, povećala spoljna zaduživanja na nivo od 2,8 milijardi eura, ali je povećala i dug domaćim kreditorima na 1,3 milijardi eura. 

U posljednjem tromjesečju 2015, država je uzela 270 miliona eura emitovanjem evroobveznica i isplatila dospjeli dug za ranije emitovane evroobveznice od 150 miliona eura. 

Brojke još pokazuju da su u posljednja tri mjeseca prošle godine dugovi centralne vlade, javnih fondova i opština povećani za 217 miliona eura, čime se učešće državnog duga u BDP-u sa 36 odsto na kraju septembra povećalo na 38,4 odsto 31. decembra. 

Prema fiskalnoj strategiji, dug javnih preduzeća, državnih insitucija i opština nastaviće da raste i u 2018. godini i preći će "crvenu liniju" od 50 odsto. Javni dug Makedonije će do 2018. godine dostići 5,6 milijardi eura, odnosno 52,4 odsto BDP, navodi se u tom dokumetu makedonske vlade. 

Povećani dug će, kako navodi Televizija Telma, biti rezultat novih zaduživanja koja će biti teška dvije milijarde eura. Vlada Makedonije, dodaje se u analizi, tvrdi, međutim, da je Makedonija četvrta najmanje zadužena zemlja u Evropi i da će se kretanje državnog i garantovanog duga zadržati u projektovanom okviru, odnosno da će imati umjeren rast koji neće ugroziti održivost javnih finansija.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.