Zbog klimatskih odstupanja, dolazi do promjena u ishrani i do pada poljoprivredne proizvodnje, navedeno je u studiji objavljenoj u časopisu "Lancet".

Globalno otopljavanje izaziva ekstremne meteorološke promjene, kao što su olujne kiše ili suše, a njihove posljedice pogubne su za poljoprivredu. Ako ne budu preduzete nikakve mjere s ciljem smanjenja emisija "efekta staklene bašte", promjena klime mogla bi da za trećinu smanji rast količina hrane do 2050. godine.

Za pojedince to će značiti, prosječno, 3,2 odsto manje hrane na raspolaganju, četiri odsto manje voća i povrća, kao i 0,7 odsto manje crvenog mesa u odnosu na 2010. godinu.

Te promjene mogle bi da izazovu oko pola miliona dodatnih smrti do 2050. godine, procjenjuju stručnjaci, upozoravajući da smanjen unos voća i povrća u organizam može da izazove dva puta veću stopu smrtnost od neuhranjenosti.

Najpogođenije zemlje biće one sa niskim ili prosječnim prihodima, uglavnom na zapadnom Pacifiku - tamo bi moglo da strada 260 hiljada, a na jugoistoku Azije više od 160 hiljada ljudi.

Gotovo tri četvrtine tih smrti desiće se u Kini i Indiji i Jugoistočna Azija i Afrika biće područja sa najvećom stopom smrtnosti odrasle populacije usljed neuhranjenosti.

Međunarodna zajednica obavezala se u decembru prošle godine na konferenciji o klimi u Parizu da će globalno zagrijavanje ograničiti na dva stepena u odnosu na predindustrijsko doba, uglavnom ograničenjem emisija "gasova staklene bašte".

Blic/Srna