Svakoj ćeliji u organizmu treba određena količina magnezijuma kako bi organi mogli pravilno da funkcionišu. Magnezijum, inače, pomaže u radu metaboličkih procesa, uključujući oslobađanje energije iz hrane i njegovog prenosa kroz tijelo, i učestvuje u stvaranju proteina. 

Tokom trudnoće, dojenja i perioda intenzivnog rasta, potrebe za magnezijumom su veće. Više ovog minerala je potrebno i sportistima kao i ljudima sa bolesnim srcem. Nedostatak magnezijuma se može pojaviti i zbog određenih fizioloških stanja kao što su proliv, povraćanje, upotreba laksativa, dijabetes i problema sa štitastom žlijezdom. 

Ako nema dovoljno magnezijuma, pojavljuju se simptomi: glavobolja, migrena, umor, vrtoglavica, pospanost, nervoza, razdražljivost, bolovi u mišićima i grčenje, gubitak apetita. Pošto tijelo nedostatak magnezijuma nadoknađuje tako što ga crpe iz kostiju, duži nedostatak magnezijuma može da bude vrlo opasan. 

Organizam sam ne može da stvori magnezijum, pa je potrebno da se unosi kroz hranu i piće. Dnevne potrebe za magnezijumom odraslog čovjeka su od 300 do 400 mg, a možemo ih zadovoljiti tako što ćemo svakodnevno da pijemo tri do četiri decilitra prirodne mineralne vode koja sadrži magnezijum. Hrana koja je dobar izvor magnezijuma: zeleno lisnato povrće (spanać, blitva), orašasti plodovi (bademi, susam, brazilski oraščići, orasi), sjemenke bundeve i suncokreta, paprika, smokve, banane.

Novosti