U četvrtak prvostepena presuda Vojislavu Šešelju
Vojislav Šešelj

Optužen za kršenje zakona i običaja rata ubistva

U četvrtak prvostepena presuda Vojislavu Šešelju

Haški tribunal izreći će u četvrtak, 31. marta, prvostepenu presudu lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.

U tri tačke, optužnica Šešelja (61) tereti za zločine protiv čovječnosti progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i prisilno premještanje.

U šest tačaka, vođa radikala optužen je za kršenje zakona i običaja rata ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.

Ti zločini, po optužnici, bili su počinjeni u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Brčkom, Bosanskom Šamcu, širem području Sarajeva i vojvođanskom selu Hrtkovci.

Među zločinima za koje je Šešelj optužen su strijeljanje oko 200 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, u novembru 1991; ubistvo oko 700 Muslimana u Zvorniku u proljeće i ljeto 1992, kao i protjerivanje oko 800 mještana vojvođanskog sela Hrtkovci u maju 1992.

Prema optužnici, Šešelj je progon Hrvata u Vukovaru i Hrtkovcima počinio "govorom i propagandom mržnje", dok je ostala zlodjela u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Bosanskom Šamcu, Brčkom i širem području Sarajeva "podstakao, pomogao i podržao" tako što je dobrovoljce SRS, kao fizičke počinioce, regrutovao, indoktrinirao mržnjom prema nesrbima, organizovao i poslao na ratišta.

Zločini "šešeljevaca" nad Hrvatima i Muslimanima bili su, po optužnici, počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo stvaranje jedinstvene srpske države na velikim djelovima teritorija Hrvatske i BiH, odnosno Velike Srbije.

U tom zločinačkom poduhvatu, Šešelj je, po optužnici, učestvovao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i brojnim srpskim političkim, vojnim i policijskim zvaničnicima.

U završnim rječima, u proljeće 2012, tužioci su tvrdili da su dokazali Šešeljevu krivicu po svim tačkama optužnice i zatražili da mu sudije izreknu kaznu od 28 godina zatvora.

Šešelj, koji se branio sam, tvrdio je da je pobio sve tačke optužnice i zatražio je da bude oslobođen. On je rekao i da je Tribunal prekršio njegovo pravo na suđenje u razumnom roku, držeći ga u pritvoru duže od 11 godina.

Sudjenje Šešelju počelo je u novembru 2007, poslije jednog neuspješnog pokušaja i štrajka glađu optuženog. U sudskom pritvoru u Sheveningenu (Scheveningen), Šešelj je bio od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal objelodanio optužnicu protiv njega, do 12. novembra 2014., kada je pušten na privremenu slobodu u Srbiju.

Beta
 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.