Pred početak regionalne konferencije  "Balkanski džihadisti: radikalizacija i regrutovanje boraca za Siriju i Irak", novinar BIRN-a Denis Džidić za Anadoliju izjavio je da je odlazak takozvanih boraca sa Balkana na strana ratišta - izuzetan problem.

"BIRN je prije par mjeseci uradio istraživanje o broju osoba koje su otišle na strana ratišta, na područje Sirije i Iraka, sa područja Balkana, zemalja bivše Jugoslavije. Sa tog područja otišlo je oko 900 osoba da se bori na strana ratišta, oko 300 osoba se vratilo. Najveći broj osoba je sa područja Kosova, Albanije, oko 300, nakon toga je BiH sa oko 200 osoba, nešto manji broj je iz Makedonije, Srbije i Crne Gore", rekao je Džidić.

Kako tvrdi, različiti su uzroci zbog kojih se ljudi odlučuju otići na strano ratiše na Bliski istok, a to je najčešće besperspektivnost u domovini.

"Korupcija, nezaposlenost, jednostavno, taj osjećaj beznadežnosti, a motivi su i religijske prirode. Mi smo se bavili prvenstveno time koji su državni odgovori na ovaj fenomen. Jedan segment je odgovor represivnog aparata, tužilaštva, policije, a drugi je resocijalizacija takvih u društvu, što je veliki problem", rekao je Džidić.

U BiH trenutno je 18 osoba u sudskom postupku optuženih za odlazak na strana ratišta ili poticanja osoba na odlazak. Konačne kazne za takva krivična djela su, kako smatra Džidić, relativno male. 

"Vidjeli ste kazne po godinu dana, te osobe će relativno brzo to odslužiti, šta će država uraditi u njihovoj resocijalizaciji. BiH je 2015. godine usvojila strategiju o procesu prevencije i deradikalizacije, međutim do sada u impelementaciji ovog dijela se najmanje radi. Kazne zatvora variraju, a vidimo da je Tužilaštvo BiH spemno na sporazum, u protekle dvije sedmice smo imali dva sporazuma kojima je predviđena kazna u trajanju od jedne godine. To je prosječna kazna na koju se takvi osuđuju", istakao je Džidić.

Iz Srbije na strana ratišta najviše odlaze stanovnici Sandžaka 

Marija Ristić, urednica BIRN-a u Beogradu, naglasila je kako su istraživanja pokazala da se trenutno u ratom zahvaćenoj Siriji i Iraku nalazi 28 osoba iz Srbije. Sa tog dijela, u Srbiju se, kako je naglasila, vratilo osam osoba dok se za sedmoro vjeruje da je poginulo. 

"Iz Srbije je otišlo 50 ljudi, to obuhvata ne samo borce već i njihove porodice. Najveći broj ljudi koji je otišao je iz Sandžaka, to su Bošnjaci koji žive u tom dijelu Srbije, a druga najveća grupa su Romi, to su Romi iz beogradskih predgrađa i Novog Sada i Smedereva", kazala je Ristić. 

Prema njenim riječima, srbijanska vlada zauzeta pregovorima sa Kosovom, evropskim integracijama i migrantskom krizom, još uvijek se nije ozbiljnije uhvatila u koštac sa problemom odlaska građana na strana ratišta.

 "Naše bezbjednosne slube tvrde da vrše monitoring i da je bezbjednosni nivo podignut, međutim, nisu nam poznati rezultati tog napora vlasti da se suoče sa tim. Mi do sada nismo imali nikakve incidente u Srbiji niti bezbjednosni eksperti smatraju da su džihadisti na bilo koji način prijetnja Srbiji. Imali smo nekoliko udruženja obilježenih kao da regrutuju borce u Siriji, to su mahom udruženja iz Novog Pazara, ona su pod prismotrom, većina lidera je na suđenju u Beogradu za regrutovanje", istakla je Ristić.

Dodala je kako u Srbiji do sada nije donesena niti jedna presuda vezano za odlazak na strana ratišta ili regrutovanje boraca. 

"Imamo dva slučaja za petoro ljudi iz Novog Pazara, mahom su to ljudi koji su bliski udruženju Furkan i još jednog optuženog koji je navodno regurotvao Rome iz Beograda. Još uvijek nema presuda, taj slučaj je u toku i nemamo nikakav rezultat. Nema državnog odgovora trenutno na deradikalizaciju, postoje udruženja iz Novog Pazara koja se bave mahom mladim ljudima i postoje lične inicijative među islamskom zajednicom u Srbiji", naglasila je Ristić dodajući kako je mladim ljudima sa područja Balkana zajedničko to što ne vide perspektivu u svojim zemljama na osnovu čega ih je lako izmanipulisati.

"Izmanipulisani su onim što vide online i u medijima. Druga grupa su ljudi koji su 'edukovani' u takozvanim paradžematima i vrbovani od nekih vjerskih lidera i oni najviše odlaze zbog ideologije", zaključuje Ristić.

 Od 300 boraca sa Kosova, 100 se vratilo 

Istraživanja bezbjednosnih i drugih agencija na Kosovu pokazuju da je sa tog područja na konfliktni Bliski istok od 2012. godine otišlo 300 ljudi, potvrdio je Skender Petreši, istraživač iz Centra za sigurnosne studije Kosova.

"Nema jedinstvenog faktora koji motiviše ljude da odu na ratišta. Mislim da je niz faktora, jedan od njih je loš obrazovni sistem, zatim loše informacije sa kojima raspolažu ljudi, šta se stvarno dešava i kakva je stvarno priroda sukoba na Bliskom istoku, zatim postoji i nedostatak povjerenja u sistem od strane ljudi koji su loše obrazovani i nedovoljno informisani, postoji i ekonomski faktor, pa iz raznih razloga odlaze, i ideologije", istakao je Petreši.

Kada je riječ o statističkim podacima, Petreši dodaje kako se među 300 registrovanih od 2012. godine nalaze i žene i djeca. Prema njegovim riječima, od tog broja 60 je poginulo dok se oko 100 vratilo na Kosovo.

"Da, oni predstavljaju rizik po našu nacionalnu sigurnost i zbog toga su i policija i vlada Kosova preduzeli određene mjere kako bi spriječili bilo kakve prijetnje. Upravo je odobren zakon kojim se sprečava bilo kakvo angažovanje i odlazak naših građana na Bliski istok, a takođe usvojili smo i nacionalnu strategiju gdje se građanima zabranjuje da budu uključeni u bilo kakve ekstremističke ideologije. Smatramo da su odgovarajući koraci za reduciranje prijetnji za našu nacionalnu sigurnost", zaključio je Petreši.