U The New York Timesu pojavio se članak Ostina Frakta (Austin Frakt) koji predstavlja tehniku pamćenja pod nazivom“metoda loci” (loci na latinskom znači mjesta) ili “palata memorije”, a koji se zasniva na drevnom tekstu “Rhetorica ad Herennium”, nepoznatog autora.
Metoda uključuje povezivanje svake stvari koju treba da zapamtimo sa specifičnom slikom ili mjestom. Evo jednog jednostavnog primjera: ako pokušavate da zapamtite da treba da kupite mlijeko, jaja i hljeb u prodavnici, zamislite da se tuširate mlijekom, izlazite iz kade na pod koji je prekriven ljuskama od jaja, i sušite se korom hljeba.
Malo čudno, da, ali u tome je poenta – želite da vam stvari ne ispare tako lako iz pamćenja.
Kako engleski prevod “Rhetorice ad Herennium” kaže, slike koje zamišljamo treba da nam znače: Slika “koja nam je dobro poznata izgleda relativno neupadljivo drugima. Svako, dakle, treba da odabere sliku koja mu odgovara.”
Ron Vajt (Ron White), koji je dvaput osvojio nacionalni šampionat pamćenja, rekao je za Business Insider da je naučio svoju šestogodišnju ćerku da zapamti imena 44 američkih predsjednika koristeći istu tehniku.
Evo kako funkcioniše na primjeru predsjednika: prvo, izaberite namještaj u svom domu, zatim povežite brojeve sa svakim predmetom. Ponavljajte informaciju sve dok ne zapamtite koji tačno broj ide sa kojim komadom namještaja. Onda zamislite slike koje uključuju imena predsjednika i komad namještaja, na primer – ako je broj 1 sto, onda zamislite nekoga kako pere sto sapunicom i vodom zato što zvuči kao Washington. I na kraju, vježbajte dok ne postane perfektno.
Frakt dalje navodi mnoga istraživanja iz 2015. godine koja pokazuju kako uz pomoć ove tehnike studenti bolje pamte. Džošua Foer (Joshua Foer) opisuje kako je koristio ovu metodu da bi pobedio na američkom šampionatu pamćenja.
“Loci tehnika” jednostavna je, i može se usavršavati, što dalje vodi do toga da možemo da zapamtimo sve – od liste za prodavnicu do radnih zadataka. Frakt kaže da provodi svaki povratak kući pamteći detalje radnog dana, tako što ih povezuje sa različitim lokacijama pored kojih prolazi.
Dakle, dobra sposobnost pamćenja nije nešto urođeno, već se na tome može itekako raditi. I to do kraja života.
Bizlife.rs
Komentari