Karadžić, koga je Haški tribunal nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti nad nesrbima u BiH, sam je zatražio održavanje statusne konferencije.

Taj zahtjev usvojio je američki sudija Teodor Meron, koji će i voditi statusnu konferenciju, ali je temu zasjedanja ograničio na mentalno stanje nepravosnažno osuđenog i uslove u pritvoru. 

Meron je i predsjednik haškog Mehanizma za međunarodne tribunale, pravnog nasljednika sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. 

Istovremeno, Karadžić je zatražio da mu Mehanizam produži rok za ulaganje žalbe na prvostepenu presudu sa 30 na 180 dana. U podnesku, on je najavio da će uložiti žalbu na svih 10 tačaka optužnice po kojim ga je raspravno vijeće Tribunala proglasilo krivim. 

Taj zahtjev, Karadžić je obrazložio obimnošću i složenošću presude, koja ima 2.605 stranica, kao i činjenicom da mu sud još nije odobrio pravnu pomoć za angažovanje dodatnih saradnika, pored pravnog savjetnika Pitera Robinsona (Peter). 

U zahtjevu, Karadžič se poziva na odluke suda da rok za najavu žalbe produži u ranijim procesima koji su bili manje obimni i komplikovani od njegovog. 

Tribunal je Karadžića (70) 24. marta osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici; progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95. 

Karadžić je presudom oslobođen krivice po tački optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još sedam bosanskih opština.

B92