Kompaniju koja organizuje ovaj projekat osnovao je Holanđanin Ben Lansdorp, na početku decenije kada je zacrtao da do 2027. godine želi da osnuje ljudsku koloniju na Crvenoj planeti, koja će imati mogućnosti da opstane i funkcioniše kao prva zajednica u svemiru.

Povratak na Zemlju nije moguć

Prema Lansdorpovom planu, prije lansiranja kolonije bio bi organizovan čitav proces odabira kolonista, njihovog treniranja u simuliranim uslovima, a bilo bi potrebno poslati i bespilotne letjelice na samu planetu zarad istraživanja pogodnog tla za stanovanje.

Plan nalaže da ovaj proces traje otprilike desetak godina, a da se zatim pošalje prvih četvoro astronauta, sa zadatkom da osiguraju pogodne uslove za život. Ovaj proces ponovio bi se na četiri godine, sa jednom veoma bitnom stavkom - povratak nazad na Zemlju nije moguć.

Sa razlogom se može zaključiti kako cijela ova zamisao djeluje potpuno nemoguće. Sa jedne strane, tlo Marsa nije potpuno istraženo i ne zna se da li bi ljudsko tijelo moglo da mu se prilagodi kako treba.

Radijacija bi bila svakodnevna prijetnja kolonistima, a ne treba zanemariti ni gravitacionu moć, znatno drugačiju od one na našoj planeti.

Vremenske prilike totalno su nepredvidljive, a iako bi "Marsovci" dobijali stalne resurse, pitanje je koliko bi oni bili dovoljni za opstanak.

Veliki broj fizičara izrazio je određenu dozu skepticizma oko ovih ključnih pitanja. Međutim, pojedini stručnjaci poput dobitnika Nobelove nagrade 1999. godine, Gerardusa 't Hofta, kao i njeni pokrovitelji uvjereni su u uspjeh slanja ljudi na Mars već sada.

Dokle se stiglo sa projektom?

Prva faza podrazumijevala je prijavljivanje dobrovoljaca preko sajta, a ona je prošla više nego dobro. Broj prijavljenih ljudi iznosio je čak pet hiljada i to iz svih krajeva svijeta! Druga i treća faza podrazumijevale su odabir 100 kandidata najpovoljnijih za naredne faze, koje podrazumijevaju simuliranje uslova na Marsu (bestežinsko stanje i život u izolaciji).

Upravo ćemo ove godine biti svjedoci poslednjih faza pripreme ljudstva za Crvenu planetu, a kandidati će sigurno imati težak zadatak, prije svega opraštajući se od svojih najmilijih.

Sve ovo govori da, i pored mnogih skeptika, misija na Marsu možda postane i stvarnost, s obizrom na to koliko je novca i ljudske energije već dosad uloženo da bi projekat uspio. Već za četiri godine prve letjelice za "opipavanje" terena će biti na planeti, a ubrzo posle toga biće jasno da li će Holanđani uspjeti u svojoj namjeri.

Srbijadanas