Toliko iznosi vrijednost kontejnera za stanovanje za koje su primili i ugovorili porudžbine iz inostranstva, piše zagrebački Večernji list.

"Dok je talas migranata kamen spoticanja vlasti evropskih država i izaziva podijeljene reakcije u javnosti, za dio preduzetnika on se pokazao vrlo profitabilnim", navodi list. 

Kako se precizira u tekstu, pri tome se ne misli na "lešinare" i krijumčare ljudi, koji prema podacima Kancelarije UN za drogu i kriminal godišnje zarade oko 150 miliona dolara, već na kompanije koje su u taj posao ušle kako bi popunile logističke potrebe i tako stvorile "imigrantsku industriju". 

Firma Tehniks, koja broji 320 zaposlenih u Donjem Kraljevcu, već 25 godina se bavi ekologijom, tj. tehnologijom za upravljanje komunalnim otpadom i prečišćavanje otpadnih voda, kao i proizvodnjom stambenih kontejnera, nastavila je saradnju s partnerima iz Njemačke, Austrije, Švajcarske i Luksemburga, ali su se lani u tim državama okolnosti promijenile, piše Večernji. 

"Otkad se razbuktala kriza, narudžbine partnera iz tih država za kontejnere za stanovanje porasle su više od 50 posto", kaže direktor preduzeća Đuro Horvat. 

Sada je, zbog priliva izbjeglica, kako dodaje, potražnja kontejnera u EU eksplodirala. 

"Prije krize proizvodili smo kontejnere u vrijednosti oko pet miliona eura, dok ih sada imamo ugovoreno za oko 11 miliona eura", navodi Horvat. 

Migranti su tako podigli narudžbe za šest miliona eura, a rast bi mogao da se nastavi i nakon izbjegličke krize, jer su kontejnerska naselja jeftina rješenja, ocjenjuje hrvatski list. 

Prema navodima Večernjeg, hrvatski ministar unutrašnjih poslova, Vlaho Orepić, na početku mandata (u januaru), iznio je podatak da je na zbrinjavanje migranata u Hrvatskoj do tada potrošeno 145 miliona kuna (19,3 miliona eura). 

"I dok je novac odlazio iz hrvatske državne blagajne, u Mađarskoj se u nju sliva. Biznis proizvodnje žilet-žice pokrenula je država, a proizvodnja se odvija u radionici zatvora u mjestu Marjianostra na sjeveru Mađarske". 

U Njemačkoj je posao smještanja migranata velikim djelom prepušten privatnicima, jer su jeftiniji od države. Engleska kompanija Juropian Houmker brine se za oko 15 hiljada imigranata i danas je jedan od glavnih igrača u "migrantskoj industriji". 

Uz njih, centre u Njemačkoj i Austriji vodi i švajcarska firma ORS Servis koja je i prije vrhunca krize godišnje zarađivala 99 miliona dolara. 

Ulazak privatnika u posao s migrantima izaziva diskusije i kritike, ali iz kompanije Juropian Houmker se ne izvinjavaju. Njihov portparol kaže: "Da, mi zarađujemo novac. A to je koncept koji neki smatraju prljavim", piše Večernji list.