Engleski pisac Gavin Menziz tvrdi da su stanovnici čuvenog nestalog grada prvi stigli do Amerike. Izvor za knjigu "Iščezlo carstvo Atlantide" prije svih mu je bio Platon, ali i moderna istraživanja.
POSTOJI mnogo pretpostavki i naučnih hipoteza o tome da li je Atlantida uopšte postojala, gdje se nalazila i zašto je (i kako) iščezla sa lica naše planete. Prvi put opisan u Platonovim "Dijalozima", iščezli grad zaintrigirao je Gavina Menziza, autora dva svjetska bestselera. I, iz pera penzionisanog oficira britanske mornarice nastalo je treće djelo popularne istorije. Knjigu "Iščezlo carstvo Atlantide", objavljenu u "Laguni", nedavno je predstavio Beograđanima.
U svojoj knjizi Menziz predočava smjelu tvrdnju da su stanovnici Atlantide otkrili Ameriku prije bezmalo 4.000 godina, i vladali ogromnom sredozemnom imperijom koju je prirodna stihija zbrisala sa lica zemlje oko 1500. godine stare ere. On zastupa tezu da je mitska Atlantida bila kolonijalno carstvo Minojaca.
- Kada sam počeo da pišem ovu knjigu, nisam namjeravao ništa da otkrijem i ništa da dokazujem - kaže autor "Iščezlog carstva Atlantide". - Splet okolnosti je, međutim, učinio da se dogodi upravo suprotno. Naime, supruga i ja odlučili smo da za Božić otputujemo na Krit. Na južnom djelu ostrva, gdje smo odsjeli u jednom manastiru, našli smo impozantne ostatke preljepe palate za koju su nam rekli da je sagrađena prije 4.000 godina. Bio sam sumnjičav, pa sam pitao vodiča da li može da dokaže da je toliko stara, a on je rekao da postoje dokazi o tome kako su tadašnji stanovnici palate nosili egipatskim faraonima darove, te da podaci o tome postoje i u čuvenim grobnicama u Egiptu. Zaključio sam da ta putovanja od Krita do Egipta znače da su Krićani posjedovali ne samo odgovarajuće brodove, nego i da su znali za navigaciju.
Menziz ističe da ga je to saznanje prilično iznenadilo, jer je izgledalo da su tvrdnje koje je iznio u prvim dvijema knjigama ("1421, godina kada je Kina otkrila svijet" i "1434, godina kad je veličanstvena kineska flota doplovila do Italije i pokrenula renesansu"), u izvjesnoj mjeri, bile pogrešne.
- To bi značilo da nisu Kinezi bili prvi veliki svjetski moreplovci, nego ljudi sa Krita i to barem 3.000 godina prije njih - kaže Menziz. - Počeo sam da tragam za dokazima da su ljudi sa Mediterana prije četiri milenijuma plovili okeanima. Obilazio sam svjetske muzeje, arheološke lokalitete i naišao na brojne dokaze da je Platonova priča o Atlantidi zasnovana na stvarnim događajima.
Menziza je put odveo na ostrvo Santorini, gdje je nastavio istraživanje minojske civilizacije za koju vjeruje da je poslužila Platonu za mit o Atlantidi. Tu je prisustvovao iskopavanju palate jednog pomorca, zatrpane nakon čuvene vulkanske erupcije koja je razorila ostrvo.
- Zidovi palate bili su prekriveni slikama brodova sa tačnim detaljima o prekookeanskim plovidbama. Saznao sam da su olupine tri od dvanaest brodova sačuvane u Turskoj, blizu Bodruma. Kada sam vidjeo koliki su ti brodovi, nisam mogao da vjerujem.
Istraživanja su pokazala da je za izgradnju tih brodova korišćen bakar, kako bi se teret zaštitio od vode i termita. Na taj način i kada bi potonuli, njihov tovar ostao bi sačuvan. Upravo zahvaljujući tome otkrio je da su ti brodovi u središte Mediterana donosili kljove slonova iz Indije, kosti afričkih nilskih konja, plavo staklo iz Egipta, zlato iz današnjeg Izraela, čak i čuveni baltički ćilibar.
Ono što je Menziza posebno zainteresovalo jeste to što su ti brodovi nosili i do petnaest tona bakra, i to legure za koju tamošnji stručnjaci nisu mogli da utvrde odakle potiče.
(Izvor:Večernje Novosti)
