Mogerini i Kanjete, očekuju  prisustvo rekordnog broja zemalja, "cijeli svijet posvećen je tome da se obećanja koja smo dali u Parizu pretoče u konkretna djela. Duh Pariza je snažan, živ, i rastući".

Posljednjih godina naslušali su se sumornih predviđanja da će biti nemoguće postići univerzalni sporazum.

Prema njihovim riječima, postojali su jaki razlozi za skepsu, ali se  vjera u diplomatiju i multilateralnu saradnju isplatila. Dodaju da je Evropa odigrala ključnu ulogu u ostvarivanju konsenzusa za dogovor 195 zemalja.

"U susret Pariskoj konferenciju o klimatskim promjenama, naša je Unija mobilisala svoju mrežu od 3 000 Delegacija Evropske unije i ambasada država članica širom svijeta. Ovaj dijalog sa našim partnerskim zemljama, javnim mnjenjem, poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva, pomogao je da se izgradi globalna koalicija za borbu protiv klimatskih promjena. To je evropska diplomatija u svom najboljem izdanju, radimo zajedno za dobrobit Evrope i cijelog svijeta", saopštili su Mogerini i Kanjete.

Tokom same konferencije, Evropa je bila snažan glas podrške visokim ambicijama. 

"Naša diplomatija za klimatska pitanja oformila je savezničku mrežu sa grupom od 79 afričkih, karipskih i pacifičkih država (zemlje AKP-a). Sarađivali smo i sa velikim igračima i sa malim državama u razvoju da bi postigli ono što su, u ovom smislu, najambiciozniji ciljevi. Ova koalicija, sada poznata kao Koalicija “visokih ambicija” je bila igrač koji je doveo do ključnih promjena u Parizu. No, naš posao nije završen. Pariz je bio samo početak. Nadograđivanje uspješnih saveza koje smo oformili pred i tokom pariskog susreta, biće od ključne važnosti jer će nam biti potrebna međusobna pomoć da bismo ostali na putu prelaska na čistu energiju na globalnom nivou", stoji u zajedničkom saopštenju.

Mogerini i Kanjete su saopštili da je to jedini način da se ograniči globalno zagrijavanje do ispod 2°C, a porast temperature na 1,5°C", .

"Temperatura na globalnom nivou dostiže rekordne nivoe. Uticaj klimatskih promjena prijeti životima i destabilizuje cijele regione. Sada je zajednička akcija širom svijeta potrebnija nego ikad", objasnili su oni. 

Dezertifikacija i suša, kako navode, podstiču masovne seobe, šire epidemije i stvaraju sukobe oko kontrole resursa.

"Promjena klime je već postala pitanje spoljne politike, ona već utiče na našu sigurnost, sada, u ovom trenutku, ne nekad u dalekoj budućnosti. Suočavanje s ovom globalnom prijetnjom mora da nastavi da bude u samom središtu evropskog spoljnjeg djelovanja – svih 28 ministara spoljnih poslova država članica EU se složilo po tom pitanju", saopštili su oni.

Postupanje povodom neposrednih i posrednih posljedica klimatskih promjena na bezbjednost, kako ističu, biće važan dio nove Globalne strategije EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku koja će sljedećeg juna biti predstavljena Evropskom savjetu.

"Radi se o složenoj prijetnji, ali već imamo mnoge instrumente koji nam trebaju da bismo djelovali u vezi sa klimatskom nestabilnošću i ograničili rizike po mir. Naši partneri iz zemalja G7 takođe naporno rade na prepoznavanju konkretnih oblasti u kojima je potrebno djelovanje. Ipak, naše strategije djelovanja po pitanju klimatskih promjena, humanitarne pomoći i pitanja izgradnje mira moraju biti snažnije integrisane. Sada nam je prioritet brza ratifikacija i stupanje na snagu Pariskog sporazuma. Ovo bi poslalo važan signal svijetu da su evropske vlade ozbiljne po pitanju klimatskih promjena, a mi ćemo sprovesti u praksi ono što je dogovoreno na papiru", zaključuje se u zajedničkom saopštenju.