Strasna sedmica je posljednja, sedma nedelja časnog posta, koja prethodi Vaskrsu. Ovu nedelju od Velikog ponedeljka do Velike subote pravoslavni vjernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju.

Strasni ponedjeljak

Ovim danom počinje sedma nedjelja posta, koja se naziva velika ili strasna nedjelja. Po crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji,Isus Hristos učinio velika djela.

Isus je uništio smrt, pobijedio greh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju. Naziv"strasna", ova nedelja je dobila, jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.

Postoji naziv i strašna nedjelja, jer se farbaju vaskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik. Ono je značajno, jer po narodnom vjerovanju, može da odagna strah i razbije gradonosne oblake.

Ova nedjelja je radna. U njoj se vrše velike pripreme za najveći praznik, Vaskrs, kada se ništa ne radi. 

Čitajte još: Ovo treba da znate prije Vaskrsa: Pet najvećih grešaka u kuvanju koje morate izbjeći!

Strasni ili zavaliti utorak

Ova nedelja ima i naziv „zavalita". Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedjelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedjelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima, se iz tog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.

Velika srijeda

Ovo je posljednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedjelji. Takođe su ljudi nastojali dana ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima.

Veliki četvrtak

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.

Na ovaj dan, žene su odlazile na rijeku gdje su palile svijeće, koje su pričvršćivale na malim daskama, i puštale ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

Veliki petak

Na ovaj dan, prema jevanđelju, desilo se veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe.

Veliki petak se još naziva i "petak stradanja", a podrazumijeva najstrožiji post. Na ovaj dan, i danas, farbamo vaskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji.

Jedan od običaja je da se stočnoj hrani doda crveno jaje, kako bi stoka napredovala. U nekim krajevima, na ovaj dan, se ide u lov na rakove, dok se negdje love zečevi za čiju sekrv smatra da ima djelotvornu moć kod nerotkinja. 

Velika subota

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota. Razolg leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena.

Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mjesi vaskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno, bijelo, stavlja u sredinu, a njima se, na Vaskrs, djeca međusobno daruju.

Kurir