Stoga je, poručuje ona, od velike važnosti pažljivo birati riječi u komunikaciji s mališanima, a ponekad – nešto je najbolje ni ne izgovoriti.

1. Ja kad sam bio/bila tvojih godina, bio/bila sam mnogo bolja od tebe

Od rođenja do šeste godine, roditelji su djeci najveći uzori na svijetu: najpametniji, najsnažniji, najsnalažljiviji. U tom periodu, roditelji utiču na formiranje dječijeg stava prema svijetu, ali i prema njima samima. Fraza poput ove „Ja kad sam bio/bila tvojih godina, bio/bila sam mnogo bolja od tebe“, može uticati na to da djeca, i kad odrastu, većinu svog vremena i snage utroše na dokazivanje da su bolji od svojih roditelja. Neki bi rekli, ali to je dobro jer će djeca biti inspirisana da ispunjavaju svoje ciljeve. Problem je u tome što će stremiti da ispune ciljeve i ostvare snove – ne nužno svoje, već će se takmičiti da budu bolji od roditelja. Čak i kada odrastu, djeca koja su ovu rečenicu slušala često, teško će biti srećna, jer će im sreća zavisiti o tome da li to roditelj odobrava ili ne.

2. Ti si moje malo majmunče

Psihologinja tvrdi da ljudi koji svoju djecu zovu ovakvim nadimcima, zapravo čine da djeca postaju objekt, igračka...Važno je zvati ih njihovim imenom, jer je to „ključ“ onoga kako će se vaše dijete predstaviti svijetu, kako će gledati sebe i kako će razumjeti koliko je važan ili važna kao osoba.

3. Vidi kako su druga djeca bolja od tebe

Ovakve rečenice su posebno bolna iskustva za djecu koja se prenose i u starije godine. Djeca najčešće počnu mrziti onog s kim ga mama i tata upoređuju, bio to drug ili drugarica iz razreda ili brat ili sestra. Kad odrastu, ova djeca nastavljaju se upoređivati s drugima – a to nikad nije dobra stvar...

4. Ako to uradiš još jednom, neću te više voljeti

Slična fraza kao i one „hajde, za moju ljubav... uradi ovo za mene...“. Ova vrsta razgovora čini da dijete postane vrlo nervozno u želji da sve napravi kako treba, i da nikad ne napravi ni najmanju grešku. Dijete će početi raditi samo ono što roditelje želje, a svoje želje će zanemariti. Kad se ovo desi – dijete prestaje biti dijete, jer djeca bi trebala biti opuštena i bezbrižna.

5. Nemoj me sramotiti

Djeca koja često slušaju ovu rečenicu, razvijaju snažnu želju da svima objasne "svoju stranu priče", željni su pažnje i kada istu dobiju, pa makar i pozitivnu, ne znaju kako da se nose s tim. Djeca koja ovo slušaju smatraju da ih se roditelji stide i osjećaju da nemaju puno izbora u životu. Ovo je jedna od rečenica koja može duboko i dugotrajno povrijediti vaše dijete.

6. Isti si kao otac/majka

Kada se izgovori u ljutnji, ova fraza jasan je pokazatelj da roditelji nisu zadovoljni u braku i jedno ili oboje svoju frustraciju ispoljavaju kroz dijete. Roditelji ne iznose ono što im smeta otvoreno, pa govore „kroz“ dijete. Dijete, kad mu se kaže „isti si otac/majka, tvrdoglav si kao on/ona“, shvata to na način – otac/majka su loši, ne želim biti kao oni. Ovo su misli koje s djetetom ostaju kroz cijeli život i vrlo negativno se održavaju na njihove buduće odnose.

7. Ako ne pojedeš to, nećeš narasti i nećeš biti veliki

Ove fraze su forma manipulacije. Najčešće ih koriste djedovi, bake i nane – kako tvrdi psihologinja, ovakve rečenice, kada se često ponavljaju, mogu stvoriti emotivne probleme koje se tiču hrane – problemi s težinom, samopouzdanjem...

8. Ako ne budeš dobar, odnijeće te babaroga

Ovakav način komunikacije čini to da vaše dijete misli da ga cijenite samo onda kada ono ispunjava vaše želje. To je kao da mu govorite: Nemoj biti ti, ponašaj se samo onako kako ja odobravam. Ako im se često govori, djeca odrastaju u osobe koje ne znaju što žele od života i skloni su da udovoljavaju svima osim sebi.

9. Kasnije ću te kazniti

Ova rečenica sugerše djeci da roditelji imaju pravo raditi štogod žele s njima, a dječija osjećanja i perspektiva nisu važni. Roditelj djetetu ne smije biti šef, već brižljivi zaštitnik. Dijete ne smije živjeti u strahu od kazne i raditi samo ono što će udovoljiti roditeljima.

10. Skloni se, ne želim te vidjeti

Djeci ovo zvuči kao „uništio si mi život i želim da nestaneš, ne trebaš postojati“. Dijete ovu rečenicu dugo pamti i, često, kad je roditelj nesrećan ili pod stresom – iz bilo kojeg razloga – dijete misli da je ono uzrok.

Stoga, razmislite dobro prije nego što u ljutnji kažete nešto svom djetetu. Ove rečenice mogu imati velike posljedice po nečiji život...

Radiosarajevo.ba