Cilj inicijative za rješavnje bilateralnih pitanja u šest ekonomija Zapadnog Balkana (ZB6) koju je pokrenuo Evropski fond za Balkan (EFB), a podržali ministarstva vanjskih poslova Austrije i Francuske, Institut Renner i Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), je da se još jednom podstakne proces evropske integracije privreda iz Jugoistočne Evrope koje teže članstvu u EU.

Proces je započet prije godinu dana, a prvi uspjeh je doživio na samitu Zapadnog Balkana 6 prošlog avgusta u Beču, kada su se ministri vanjskih poslova pismeno obavezali da riješe „sva otvorena bilateralna pitanja u duhu dobrosusjedstva i zajedničke opredjeljenosti za evropske integracije“. 

Iz Vijeća za regionalnu saradnju saopšteno je da je Savjetodavna grupa Evropskog fonda za Balkan „Balkan u Evopi“ radila na alatima i mehanizmima kako bi se proces mogao dalje nastaviti na ovogodišnjem samitu šest ekonomija Zapadnog Balkana koji se održava 4. jula u Parizu, te su na konferenciji u Beču pohvaljeni njihovi napori i naglašena je važnost kako rješavanja bilateralnih pitanja tako i iznalaženja rješenja kojima će se ubrzati a ne spriječiti proces pristupanja Evropskoj uniji cijelog regiona.

Otvarajući sinošnju debatu, ministar Kurc je rekao da je „Evropska unija nepotpuna bez Zapadnog Balkana“ i obećao da će Austrija i dalje „biti snažan glas podrške našim prijateljima na Zapadnom Balkanu“.

Ministar vanjskih poslova Albanije Ditmir Bušati je naglasio da bilateralni sporovi mogu usporiti, pa čak i zaustaviti proces proširenja i izrazio svoju uvjerenost da „region pokazuje da može ispuniti ono što je obećano“.

Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović, koji je na konferenciji iznio svoja iskustva kao ministar vanjskih poslova Srbije te naveo različite primjere načina i sredstava, ali i prepreka u rješavanju bilateralnih pitanja, objasnio je da put pred nama nije nimalo jednostavan, ali da dosadašnji rad na iznalaženju načina za rješavanje bilateralnih pitanja obećava i ohrabruje.

Izvršna direktorica Evropskog fonda za Balkan Hedvig Morvai govorila je o mogućoj ulozi civilnog društva u procesu pristupanja EU, ali i u traženju rješenja za bilateralna pitanja. Rekla je da civilno društvo može da „gradi mostove, njeguje dijalog i pomogne vladama da prevaziđu poteškoće“.