Po hrišćanskom vjerovanju, to se desilo trećeg dana poslije njegove smrti, uključujući i dan smrti: tj. prve nedjelje poslije Velikog petka. To je pokretni praznik i praznuje se poslije jevrejske Pashe (hebr. pessach) u prvu nedjelju poslije punog mjeseca, koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje. Kod istočnih hrišćana, Uskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 5. maja, a kod zapadnih hrišćana uvijek pada između 22. marta i 25. aprila. 

Iz istorijskih razloga (da datum Uskrsa za sve pravoslavce određuje Jerusalimska patrijaršija, koja se i dalje drži Julijanskog kalendara), i crkve koje inače koriste Gregorijanski kalendar za sve druge praznike (npr. Božić), kao što su Grčka, Rumunska i dr. slave Uskrs po Julijanskom kalendaru. 

Vaskršnje slavlje 

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.

Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko se ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, naglas se čita “Oče naš” i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za sto. 

Kucanje jajima 

Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, – “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama. 

Pobusani ponedjeljak 

Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Toga dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomjene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vasršnja jaja na grob, i dijele se potom sirotinji. Dakle, Pobusani ponedjeljak je dan posvećen mrtvima. 

Neki od običaja su: 

• Za Uskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu; 

• Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje; 

• Djecu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine; 

• Prvo se omrsiti vaskršnjim jajetom; 

• Na Uskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje; U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku. U 17. vijeku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Poslije ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo); 

• Ako Uskrs padne prije Đurđevdana nije se jelo jagnjeće meso; 

• Za Uskrs se mijese posebni hljebovi;

• Na dan Uskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove; 

• Na drugi dan Uskrsa, koji se zove Pobusani ponedjeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje (da bi i preminuli preci uživali u vaskrsenju isusa Hrista). Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer tada momci i mladi ljudi polivaju vodom djevojke i mlade žene. Na ovaj ponedjeljak valja i ostaviti razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna. A daje se i uskršnje jaje stoci da ga pojede, da bi cijele godine bila zdrava. 

Na dan Uskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najprije tucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.

superžena/stil.kurir.rs/wikipedia