"Naravno da je tuga što su nam se ovakve stvari desile. Treba činiti da se takve stvari više nikada nikome ne ponove. Nosio sam osjećaj duga u odnosu na Kazane, htio sam ranije doći ovdje da izrazim saučešće s ljudima koji su na užasan način završili ovdje. To je glavni cilj mog dolaska, nadam se da će to imati pozitivan politički učinak", rekao je Izetbegović dodajući kako u posjeti Kazanima "nije pozvao nikoga" već da je to "njegov individualan čin", prenosi Anadolija.

Podsjetio je kako se za nekim tijelima u Kazanima još uvijek traga.

"Navodno je minirano dno jame i mi političari trebamo preduzeti sve, ja sam spreman na tome  raditi posebno i da se uopšte nađu svi ljudi koji su nestali u BiH. Pozivam danas sve, i Srbe i Bošnjake i Hrvate, neka pomognu, neka prijave mjesta, da se smire ljudi", rekao je Izetbegović.

Izetbegović je rekao da je do Kazana potrebno napraviti prohodniju stazu kao i, ukoliko ima incijativa, i spomen-obilježje.

"Zašto da ne, treba obilježiti ovakva mjesta, da se opominje i da se sjećamo", istakao je Izetbegović.

Podsjetio je kako je njegov otac, prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović, tokom agresije na BiH "zaustavio ono što su neki ljudi radili u pobunjenim sarajevskim brigadama".

"Da to nije uradio te 1993. godine, mislim da smo mi bili jedina strana koja je to uradila, to je najvažnije što je uradio. Mi smo te ljude procesuirali još u ratu, neki procesi nisu još završeni, nadam se ćemo imati punu istinu o tome što se desilo", rekao je Izetbegović.

Da je današnja posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Kazanima, mjestu stradanja Sarajlija tokom rata u BiH, pohvalna, smatra Miladin Vidaković, predsjednik Srpskog građanskog vijeća - Pokret za ravnopravnost BiH.

"Obradovani smo posjetom Izetbegovića. Posebno činjenicom da je upravo na Kazane izašao predsjedavajući Predsjedništva BiH i čovjek koji je neprikosnoveni lider Bošnjaka. Dakle, radi se o činu koji predstavlja veliki doprinos i zajedničkom životu, miru i toleranciji što nam je potrebno u cijeloj BiH," istakao je Vidaković.

Dodao je kako su na Kazanima tragično stradale Sarajlije, stanovnici glavnog grada BiH koji su, kako je istakao, željeli "zajednički živjeti sa Bošnjacima, Hrvatima i svim drugim ljudima i nisu se odazvali pozivu Karadžića da čine zlo gradu i državi".

Milan Mandić, predsjednik Udruženja porodica nestalih sarajevsko-romanijske regije, posjetu Kazanima nazvao je "pohvalnim činom".

Rekao je kako je u razgovoru sa Izetbegovićem predložio da se Kazani pregledaju i da se pronađu oni koji su sakrili tijela žrtava.

Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen.

Iz duboke jame na tom mjestu nakon rata, u više ekshumacija, izvađeni su posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano.

Prema podacima Justice Reporta, riječ je o pet žrtava ženskog pola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije žrtve hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

Za zločine nad Sarajlijama koji su stradali na tom mjestu, od 1996. godine na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH. Glavnim odgovornim za zločine na Kazanima smatra se Mušan Topalović Caco te pripadnici njegove Desete brdske brigade. Topalović je ubijen pri pokušaju bijega 1993. godine, nakon što je uhapšen.