On je rekao da je spomenik na Mrakovici simbol borbe i stradanja naroda Kozare i Potkozarja, koji su u Drugom svjetskom ratu ostali bez svojih 43 hiljade žitelja, među kojima je bilo 10 hiljada boraca NOR-a, 11.194 djece i devet hiljada žena. 

Ujedno je zatražio od sadašnjih i budućih generacija da ne predaju zaboravu slavnu prošlost koju su stvorili borci NOR-a sa narodom, ni svjetli likovi iz te prošlosti. 

Ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja u Vladi Republike Srbije Aleksandar Vulin rekao je da su u Drugom svjetskom ratu Srbi stali na stranu slobode i naglasio da ništa drugo nisu ni mogli da urade, jer su njihovi djedovi i pradjedovi uvijek bili na toj strani. 

"Na ovoj planini naši preci su nas upisali u bolji dio svijeta, sačuvali nam obraz, sačuvali nam pravo na prošlost i kupili nam budućnost i stavili nas među najbolje, najjače i najveće", rekao je on.

On se osvrnuo i na blisku prošlost i takođe ustvrdio da niko ne može da razumije ratove iz 90-ih godina i poznavanja i priznavanja "jasenovačkog genocida", te naglasio da je RS nastala da se jasenovačko zlo više nikad ne bi ponovilo. 

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vlade Republike Srpske Milenko Savanović istakao je da se srpski narod kao slobodarski, kroz istoriju borio za slobodu i pravdu i dao veliki doprinos za slobodu i pravdu i sebe i drugih naroda. 

"Ti isti drugi narodi su u jednom vremenu vrebajući priliku napadali i srpski narod i pravili žrtve u srpskom narodu", kazao je on i napomenuo da su mnogi kada se nazirao slom fašizma, prešli u partizanske redove.

Obilježavanje 74. godine od Bitke na Kozari počelo je polaganjem cvijeća i vijenaca u Memorijalnoj zoni, gdje su na pločama isklesana imena 9.921 poginulih boraca NOR-a i civilnih žrtava rata. 
 

Ofanziva na Kozaru počela je 10. juna 1942. pod kodnim nazivom "Zapadna Bosna", u kojoj su učestvovale njemačke, ustaške i domobranske jedinice koje su brojale oko 35 hiljada vojnika potpomognutih tadašnjom najsavremenijom artiljerijom i avijacijom. 

Njima se suprostavio 2. krajiški narodnooslobodilački odred "Dr. Mladen Stojanović" koji je brojao 3.500 boraca.

Na opkoljenoj Kozari nalazilo se i oko 80 hiljada civilnog stanovništva koji se povukao u planinu, bježeći od odmazde. 

U noći 3/4.juli partizani su probili obruč na proplanku Patrija, ali je iz njega na slobodnu teritoriju uspio izaći mali broj partizanskih jedinica i civila. 

Ofanziva je trajala do 15. jula, a onda je uslijedilo čišćenje planina Kozare i Prosare i potom je putem ustaških i nacističkih logora upućeno oko 68 hiljada stanovnika Potkozarja, od kojih mnogi nisu dočekali slobodu, među kojima i blizu 12 hiljada djece.