Za istočne Evropljane, navedeno je u analizi MMF-a, motivacija za odlazak uglavnom su bolji poslovi i više plate, a odlazi mahom visokoobrazovani kadar - doktori, arhitekte, inženjeri, prenosi Tanjug.

Iako su emigranti najčešće bolje situirani i njihove porodice u zemljama iz kojih dolaze često imaju koristi od doznaka, njihov odlazak slabi ekonomski potencijal rodnih zemalja. Veliki priliv doznaka podržao je potrošnju, ali je takođe doveo do porasta kursnih stopa, što je privrede učinilo manje konkurentnim, a smanjena je i produktivnost.

"Novac koji se šalje nazad rođacima doveo je do povećanja početnih plata i smanjio motivisanost za rad. Kao rezultat toga, plate su rasle brže od produktivnosti, što je izazvalo eroziju povrata na investicije i slabljenje motivacije za investiranje u zemlje porijekla", piše u izvještaju.

Velika i neprekidna emigracija je usporila i ukupne stope rasta obima proizvodnje i stope rasta po glavi stanovnika. 

"Da nije bilo emigracije u periodu od 1995. do 2012. godine, realna stopa rasta BDP-a u regionu bila bi ukupno, u prosjeku, sedam procentualnih poena viša", piše u analizi MMF-a.

Uz niži obim proizvodnje, potrošnja vlade na socijalna davanja povećala se u odnosu na BDP. 

Odlazak mladih, kako je navedeno, pogoršava već postojeći trend - stariji su rastući dio stanovništva. To sa svoje strane, dovodi do većih izdataka na penzijska davanja u odnosu na BDP. 

Vlade su najčešće na te budžetske pritiske odgovarale povećavanjem oporezivanja rada, što je umanjilo motivisanost poslodavaca da stvaraju radna mjesta, čime je budžetska struktura postala još manje povoljna za otvaranje radnih mjesta i rast.

"Odlazak nekih od najmlađih i najpametnijih dovodi do toga da proces hvatanja koraka istočne Evrope sa naprednijim dijelom kontinenta predstavlja još veći izazov", poručuje MMF i istovremeno ističe da je migracija prema zapadu bila korisna za razvijene zemlje i doprinijela je njihovom snažnijem rastu.

MMF ističe da je članstvo u EU donijelo korist istočnoj Evropi. A da je za pitanje šta bi moglo da se uradi da bi se osiguralo da slobodan tok ljudi bude koristan i za zemlje koje šalju radnike i one koje ih primaju, navode da, iako postoje određeni zadaci koji treba da se urade na lokalnom nivou, ima prostora i za panevropski odgovor.

Iz ugla istočne Evrope, navedeno je, potrebne su bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porijekla, jer bi to dovelo do toga da je privlačnije ostati nego otići.

Mogla bi da se razmotri i dodatna liberalizacija režima za imigraciju, smatra MMF, posebno za obrazovane radnike. 

"Vlade mogu da urade više kroz rad sa dijasporom u inostranstvu, kako bi njihova stručna znanja i uštede iskoristile kao polugu, te kako bi obezbijedile više podsticaja za ljude da doznake investiraju, umjesto da ih troše", piše u izvještaju. 

Pored toga, dodaju, više može da se uradi na zadržavanju i boljem korišćenju postojeće radne snage, na primjer kroz bolje usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada i obezbjeđivanje više prilika za obuku kroz rad. 

Važan je i izbor politika kojima se reaguje na fiskalne pritiske vezane za emigraciju - izbjegavanje povećanja oporezivanja rada i veće oslanjanje na oporezivanje potrošnje bilo bi povoljnije za investiranje i dugoročni rast, smatraju analitičari MMF-a.

Iz ugla EU, navode da je migracija sa istoka na zapad bila od koristi za Uniju, ali da postoji argumentacija za bolje raspodjeljivanje dobiti. 

"Na primjer, veličina i sastav fondova EU – transfera iz bogatijih u siromašnije regione EU – mogla bi da eksplicitno odgovori na negativne efekte emigracije na ekonomski potencijal zemalja iz kojih dolazi radna snaga", piše u izvještaju.