Na početku programa kojem su prisustvovali članovi Vlade Srbije, predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković, članovi Vlade bh. entitea Republika Srpska, predstavnici Vojske Srbije te više hiljada ljudi, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej služio je parastos nastrdalima, nakon čega je intonirana himna Srbije i održan minut ćutanja. 

Prisutnima su se obratili premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je rekao da je pobheda Srbije život te da je želja svih Srba da žive u miru i svima daju mir, širom svih zemalja bivše Jugoslavije. 

"Nije lako bili skupiti se, otići, ostaviti sve iza sebe. Za sve nas Srbe preko Drine i svuda izvan granice Srbije postoji sveto mjesto u koje se zaklinjemo i volimo. To je Srbija. Srbi ma gdje živeli, iz bliza i daleka, moraju da znaju da je srpski narod sada objedinjen više nego ikad", rekao je Dodik. 

On je dodao da su Srbi uvijek sve dijelili sa drugima i u Jugoslaviji, "najvećoj srpskoj zabludi" svima su davali slobodu te da moraju da urade sve da ojačaju svoj narod. 

"Zabluda je zato što su Srbi željeli Jugoslaviju da u njoj svima jednako bude dobro, a drugi su mislili da samo ono što pripada Srbima pripada svima. Jugoslavija je morala da propadne, jer su je samo podržavali Srbi. Oni koji su dobili slobodu na onome što su Srbi uradili tokom dva svjetska rata oni su je i razvalili", kazao je Dodik i pozvao Hrvatsku da vrati njive i kuće protjeranim Srbima. 

Navodeći da je, prema izvještaju Glavnog štaba Hrvatske, Titu 1943. godine među partizanima bilo 64 posto Srba, Dodik je kazao: 

"Mislili smo da su sve potisnuli ulaskom u EU. Nisu. I dalje veličaju svoje zločince. Ne možemo da vam zaboravimo kolone kada niste dozvoli ni da dostojanstveno odemo. Tukli ste nam i naše žene i djecu i misli ste da ste junaci. Naš narod za takve kažu da su kukavice." 

Premijer Srbije Aleksandar Vučić na početku svog obraćanja rekao je da nikada nije govorio pred većim skupom ljudi nego večeras i zahvalio se svima na tome. 

"Hoću svima vama, Krajišnicima ovde u Busiji, da kažem jedno veliko izvini. Izvinite što su postojali oni u Srbiji koji su u trenutku zločinačke akcije Oluja okretali glavu od vas i nisu dovoljno brinuli o svom rodu. Oluja više neće biti. Srbija se ne hvali svojom snagom, ali je dovoljno jaka da brine o svom narodu i nikada nikome više neće dozvoliti takav pogron", rekao je Vučić. 

On je naveo da na današnji dan želi da govori o krivici, stidu i ponosu te da krivica pripada raznim pogrešnim i lošim politikama, a obraćajući se okupljenim Krajišnicima rekao je "protjerani ste, izbačeni sa svoje zemlje zato što je neko pomislio da će biti veći, jači, bolji i da će ga biti više, ako vas i nas nema, Srba i samo zato što smo Srbi". 

"Oluja je bila potrebna da Srba više nema, ne bude, da njihova ognjišta ostanu pusta, da srpske svadbe i krštenja budu ružna prošlost, a sve to da bude slavljeno kao istorijski uspjeh velikih demokrata i pobjeda nad tobož zločinačkom srpskim agresorom", naveo je Vučić i dodao da nikada neće dozvoliti nikome da kaže da su za tu akciju krivi svi Hrvati, jer nisu, već su krivi oni "koji su strijeljali starce i djecu, bacali bombe po traktorima sa izbjeglicama".

„Dobrodošli u svoju Srbiju i ostajte vjekovima u miru i veselju na svojoj srpskoj zemlji, a mi ćemo dati sve od sebe da pomognemo Srbima u današnjoj Hrvatskoj da zaštite svoje prava na slobodan život i prava da budu Srbi. Srbija je dovoljno velika da nikoga ne mrzi, da ne čini nikakvo zlo i da svakome pruži ruku i svako će u njoj naći dobro, ali zaborav nikada neće dobiti, oni koji su zaborav očekivali", rekao je Vučić. 

Kao zajednički Dan sjećanja na stradanje i progon Srba, 05. avgust je ustanovljen prošle godine u Srbiji i Republici Srpskoj, a prošle godine centralna manifestacija obilježavanja je upriličena na mostu kod Sremske Rače. 

Prije 21 godine u akciji "Oluja", ubijeno je skoro 2 hiljade, a projterano više od 180 hiljada, dok se oko hiljadu ljudi još uvijek vodi kao nestalo iz sjeverne Dalmacije, Like, sa Banije i Korduna. Uništeno je skoro 25.000 njihovih kuća, 13.000 privrednih objekata, crkava, muzeja, spomenika.

Anadolija