Naučnici otkrivaju tajne memorije
Ilustracija

Nauka i tehnologija

Naučnici otkrivaju tajne memorije

Većina istraživača ljudskog mozga usmjerena je na shvatanje načina na koji ljudi stvaraju memoriju, kako je čuvaju i kako je pronalaze. U novoj studiji, istraživači sa univerziteta Kalifornije u Dejvisu i univerziteta Teksasa u Hjustonu nude novi uvid u taj proces.

U bolnici univerziteta Teksasa u Hjustonu, neurohirurg Nitin Tendon u posjeti je 26-togodišnjem pacijentu koji ima epilepsiju, Tajleru. Doktor Tendon je postavio elektrode od platine na površinu Tajlerovog mozga kako bi mogao da prati električne signale kada Tajler dobije epileptični napad, prenosi Glas Amerike.

„Prije nego što možemo da shvatimo kako bi mogli da napravimo prostetički aparat koji bi mogli da koristimo kao zamjenu za određene funkcije mozga koje su izgubljene, moramo da osmislimo to i shvatimo to na kompjuterskom nivou.“

Pošto istraživanja poput ovog doprinose shvatanju epilepsije Tajler je volontirao da učestvuje u njemu.

„Mislim da je bolje za sve ljude da saznaju što više o ovoj bolesti.“

Pacijenti kao što je Tajler takođe su doprinijeli studiji o načinu na koji mozak stvara sjećanja i događaje u smislu vremena i prostora.

„Bila je zagonetka kako mozak komunicira sa 'Gdje' i 'Kada' dijelovima.“

Doktor Tendon imao je pacijente koji su, sa ugrađenim elektrodama, obavljali zadatke učenja koji su uključivali vrijeme i prostor kako bi vidjeli kako mozak prenosi informacije.

„Mozak komunicira sa te dvije različite oblasti istovremeno tako što koristi dvije različite frekvencije koje stižu iz istog dijela mozga, hipokampusa.“

Hipokampus je dio donjeg dijela mozga koji reguliše stvaranje memorija koje se zatim smještaju u odvojene dijelove mozga.

„Može se reći da postoji radio stanica koja šalje signale ka dvije različite grupe prijemnika istovremeno i to koristeći dvije različite frekvencije.“

Na univerzitetu Kalifornije u Dejvisu, neurolog Arne Ekstrom analizira podatke snimaka mozga, primjenjujući tehnike koje se koriste za proučavanje protoka informacija. Tendon i njegove kolege nadaju se da će nastaviti ovo istraživanje u budućim studijama. Pošto je gubitak memorije jedan od problema povezanih sa epilepsijom, doktor Tendon kaže da ovo istraživanje može da pomogne i epileptičarima.

„Mi sami sebe podešavamo kako bismo mogli da obnovimo funkcije memorije mnogo bolje nego što možemo, putem tih elektroda kod pacijenata sa epilepsijom, i takođe potencijlano, kako bismo bili u mogućnosti da obnovimo normalnu dinamiku mreže u mozgu.“

Doktor Tendon se nada da će takva otkrića u bliskoj budućnosti moći da pomognu epileptičarima kao što je Tajler da žive normalniji život.

Izvor: B92