Partijska ponuda značajno se povećala od parlamentarnih izbora 2012. godine, nakon kojih je, do danas, registrovano 18 stranaka, piše ovaj list.

Najnoviji politički subjekt u Registru je Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA), aregistrovanje 1. avgusta. Prije njih, 7. jula upisana je Alternativa Crna Gora, politička stranka nastala od organizacije koja se isticala brojnim performansima. Ove godine registrovani su i Partija penzionera, invalida i restitucije (PAPI) i Srpska stranka.

Čak šest stranaka upisalo se u Registar prošle godine, a to su: Pokret za Pljevlja, Demos, Demokratska Crna Gora (Demokrate), Radnička partija (RP), Centralna albanska partija za integracije (CAPIPOSHI) i Socijaldemokrate Crne Gore (SD). U 2014. registrovano je njih tri Albanska alijansa (ASH), Crnogorska demokratska unija (CDU) i Demokratska narodna partija (DNP). Pet stranaka registrovano je 2013. godine Naša partija (NP), Bjelopoljska partija (BP), Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori (BDZ), Bošnjački savez Crne Gore (BSCG) i Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore (PUPI).

Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević ocjenjuje da se u periodu od posljednih parlamentarnih izbora partijska  scena značajno promijenila, ali ne očekuje da će na oktobarskim izborima biti više učesnika nego na prethodnim.

"Imali smo cijepanje postojećih i formiranje novih partija, a svakako je interesantno i formiranje lokalnih i regionalnih političkih snaga, od kojih su neke ostvarile i dobre rezultate na lokalnim izborima. Novonastale partije često nijesu formirane na osnovu programskih razlika, već na osnovu razlika u izboru strategije za dostizanje istog ili sličnih ciljeva, ili zbog sukoba oko liderstva. U jednom trenutku je izgledalo da će crnogorskim biračima biti izuzetno teško da se opredijele između mnoštva programski sličnih opcija. Sada vidimo suprotan trend da politička scena teži ukrupnja vanju, pa ne očekujemo da će na ovim izborima biti više učesnika nego što je bilo u prethodnim izborima", kazala je Kovačević u izjavi za Pobjedu.

Na pitanje da li je trenutni broj partija prevelik za Crnu Goru s obzirom na broj stanovnika i „malo političko tržište“, Kovačević kaže da je od broja registrovanih partija relevantniji podatak koliko je aktivnih partija koje učestvuju na izborima ili koje imaju parlamentarni status. Predsjednica CDTa navodi da je u posljednja tri izborna ciklusa učestvovalo 12 do 16 izbornih lista na izborima, od čega je sedam do 10 uspijevalo da izbori parlamentarni status. 

"Taj broj nije veliki i ukazuje na postojanje različitih politika i ideologija, ali i na predstavljenost multi etničnosti Crne Gore u parlamentu, po principu afirmativne akcije", ocijenila je Kovačević.