Jugoslavija je u zlatno doba svoje filmske ere proizvodila preko tri stotine filmova godišnje. Imala je i razvijenu bioskopsku mrežu koja je sve to pratila. Prema nekim podacima pokojni Velimir Bata Živojinović je među prva tri planetarna glumca po broju ostvarenih uloga na velikom platnu. A to se nije moglo bez razvijene filmske industrije.

Danas je film u regionu bivše Jugoslavije na najnižim granama, a dobar film sa ovih prostora je na nivou incidenta. Publika se okreće filmovima velikih produkcija, a bioskopi jedan za drugim umiru. Tako je i legendarni filmski kutak u Podgorici, Kino Kultura, prije nekoliko godina srušen kako bi se napravilo mjesto za podzemnu garažu čija izgradnja, uzgred, još nije počela.

Spas za južnoslovensku kinematografiju je u udruživanju, kaže direktor Hercegnovskog filmskog festivala Zoran Živković kog smo sreli na jednom drugom festivalu, Festivalu evropskog filma koji ovih dana krstari Crnom Gorom.

-Film će na najbolji način i obnoviti regiju, uz sport svjedoci smo da i film ima tu snagu. Bilo da se radi o autorskom udruživanju, bilo da se radi o koprodukcijama, neminovna je saradnja u okruženju. A to je jedan od uslova da bi mogli konkurisati za sredstva koja se mogu tražiti u evropskim fondovima ili kod producenata na Zapadu. Uvijek je uslov da u produkciji imate i susjeda – kaže Živković.

Osim novca koji obezbjeđuje država, a koji nije dovoljan za ozbiljnu fimsku produkciju, teško je na Balkanu naći sponzora za snimanje filma. Tako je crnogorska kinematografija jedno vrijeme bila u potpunosti stala ali već neko vrijeme nema godine a da se ne snimi makar jedan film. A i kad se snimi pitanje je gdje ga prikazati.

-Upravo sada čekamo osnivanje Filmskog Centra Crne Gore u kojem bi se okupili svi crnogorski stvaraoci. Do sada je to bilo u okviru Ministarstva kulture kao jedan od segmenata a sada ćemo imati po prvi put film i sve oko filma imati na jednom mjestu. A to je dobro da crnogorska kinematografija dobije kontinuitet. Potrebno je raditi i na revitalizaciji bioskopskih sala, da bi gledaoci imali gdje da gledaju filmove. Svjedoci smo da mnogo bioskopa koji su postojali u Crnoj Gori nekad, danas fale- kaže direktor Hercegnovskog filmskog festivala Zoran Živković.

Svoju budućnost dakle, balkanski film mora tražiti u zajedničkim projektima i novcima koje Evropska Unija izdvaja za produkciju audio-vizuelnih djela. Crna Gora je pokazala da može da stvara i u filmskoj produkciji jer je ove godine snimila dva filma a isto toliko nas očekuje naredne godine. Nije puno ali nije ni malo kad je u pitanju država kao što je Crna Gora. Posebno kad se zna da bioskopska mreža skoro i da ne postoji i da su samo festivali poput Hercegnovskog ili Mojkovačkog jedina mjesta gdje se mogu pojaviti crnogorski filmski stvaraoci u pravom svjetlu.