Po toj odluci, rok za podnošenje pisanih završnih podnesaka odbrane i optužbe je 25. oktobar, dok bi usmene završne riječi bile održane od 5. do 15. decembra.

Mladićevi branioci su na tu odluku uložili žalbu, tvrdeći da zbog nedovoljne logističke podrške sudskih službi nisu mogli da na vrijeme pripreme završne argumente.

O toj žalbi odlučiće Apelaciono vijeće Tribunala.

Po pravilima suda, to, međutim, ne odlaže postavljene rokove, zbog čega je Mladićeva odbrana zatražila privremeno obustavljanje postupka, dok ne bude donijeta konačna odluka o žalbi.

Raspravno vijeće predsjedavajućeg Alfonsa Orija (Alphons Orie) odbilo je taj zahtjev, uz obrazloženje da će “bez obzira na ishod, odbrana imati dovoljno vremena da se pripremi za završne podneske i završne riječi”, te da bi, stoga, “privremeno obustavljanje postupka, pod tim okolnostima, predstavljalo neopravdano odugovlačenje suđenja”.

Ukoliko žalba odbrane bude usvojena i rokovi budu produženi, pošto obje strane predaju pisane završne podneske, odbrana će moći da svoj naknadno dopuni, naznačile su sudije.

A ako žalba odbrane bude odbijena, po raspravnom vijeću, Mladiću neće biti nanijeta nikakva šteta.

Sudije su, kao neobrazložen i neosnovan, odbile zahtjev odbrane da proces protiv Mladića proglase neuspješnim (mistrial) zbog toga što je sud navodno prekršio pravo optuženog na fer suđenje.

Branioci Mladića zatražili su i izuzeće trojice sudija Apelacionog vijeća koje bi trebalo da donese odluku o žalbi.

Po tom zahtjevu odbrane, sudije Karmel Ađijus (Carmel Agius), koji je predsjednik Tribunala, Teodor Meron (Theodor) i Fausto Pokar (Pocar) pristrasni su na štetu generala Mladića zato što su prva dvojica u prošlosti osudila njemu podređene oficire, dok je Meron davao izjave da bi Mladića i Radovana Karadžića trebalo “privesti pravdi”.

Dok Tribunal ne bude odlučio o zahtjevu za izuzeće trojice sudija, Apelaciono vijeće neće moći da žalbe odbrane uzme u razmatranje.

Mladićeva odbrana je uložila i žalbu na odluku suda kojim je odbačena tvrdnja branilaca da je generalovo pravo na fer suđenje prekršeno time što su sudijski pomoćnici koji su učestvovali u sačinjavanju osuđujuće presude Radovanu Karadžiću, pomažu i sudijama na suđenju Mladiću.

Tribunal je bivšeg predsjednika Republike Srpske, Karadžića (71) prvostepeno osudio na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici progona Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanja stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem ; i uzimanja pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Za iste zločine, haški sud sudi ratnom komandantu Vojske RS, generalu Mladiću (74), s tim što je on optužen i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u šest bosanskih opština.

Optužnica, u pet tačaka, Mladića tereti za progon, istrebljenje, ubistva deportacije i prisilno premještanje, kao zločine protiv čovječnosti. U dodatnih pet tačaka, Mladić je optužen i za ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca, kao kršenje zakona i običaja rata.

Suđenje Mladiću počelo je u maju 2012, godinu dana pošto je on, poslije 16 godina bjekstva, uhapšen u Srbiji i izručen u Hag.

Tužilaštvo je izvođenje dokaza protiv Mladića završilo u februaru 2014. Dokazni postupak odbrane trajao je od maja 2014. do 16. avgusta ove godine.

Po okvirnom planu Haškog tribunala, prvostepena presuda Mladiću trebalo bi da bude izrečena do novembra 2017.