Čelnik NATO je naglasio da koraci atlantskih saveznika imaju za cilj da se "stvori ubjedljiva moć odvraćanja ne da bi se išlo u sukob, već da se to spriječi" i da zato i postoji spremnost za politički dijalog i želja za veću saradnju s Rusijom "uz uvid u postupke".

Stolteberg je rekao da NATO saveznici "ne žele novi hladni rat, niti trku u naoružavanju", ali da NATO "mora uzvratiti kad se u dužem razdoblju osvjedočio u jačanje ruske vojne moći".

On je time odgovorio i na pitanje novinara ne idu li obje strane u zaoštravanje pošto obostrano jačaju snage i postavljaju raketne sisteme uz granice.

Stoltenberg je prenio da je na ministarskom zasijedanju potvrđeno da će SAD, Kanada, Njemačka i Velika Britanija predvoditi četiri višenacionalna bataljona od po hiljadu vojnika na istoku Evrope, dok će Rumunija biti na čelu takvog bataljona na području Crnog mora.

Ministri NATO su, rekao je Stoltenberg, "razmotrili nedavne vojne aktivnosti u blizini NATO, uključujući manevre Kavkaz 2016 i razmještanje raketnih sistema 'iskander' u Kalinjingradu" i istakli "zabrinutost zbog postupaka Rusije".

On je rekao da su te mjere NATO "defanzivne i umjerene pošto je Rusija osjetno modernizovala svoje vojne kapacitete i, što je važnije, ispostavilo se da je spremna da ih upotrijebi protiv susjeda u Ukrajini i Gruziji".

Čelnik NATO je naveo da će u Litvaniji u sastavu kanadskog bataljona biti i vojnici Albanije, Italije, Poljske i Slovenije, a Letoniji će pod komandom Njemaca biti i belgijski, hrvatski, francuski, luksemburški, holandski i norveški vojnici.

U Estoniji će pod komandom Velike Britaniji biti trupe i iz Danske i Francuske, dok će u sastav bataljona pod komandom Amerikanaca ući i rumunski i britanski vojnici.

"Mi smo danas razmotrili i napredak u jačanju NATO prisustva na području Crnog mora, gdje će Rumunija predvoditi multinacionalnu brigadu na kopnu, a takođe će učestvovati i kopnene, pomorske i vazdušne snage Kanade, Njemačke, Poljske, Turske i SAD", rekao je Stoltenberg.

Beta