Lavrov je to rekao u intervjuu za dokumentarni film pod naslovom "Donio sam odluku. Jevgenij Primakov".

"Kada je najveći patriota u svojoj zemlji, političar s velikim iskustvom, važan državni zvaničnik, osoba snažne intuicije koja posjeduje enciklopedijsko obrazovanje i razumijevanje različitih procesa, saznao da su SAD odlučile da počnu bombardovanje SR Jugoslavije, smatrao je da nema smisla da nastavi sa uobičajenim aktivnostima i odleti kod američkog potpredsjednika Alberta Gora na važne, ali ipak rutinske razgovore", rekao je Lavrov.

Taj zaokret, prema njegovim riječima, "postao je podsjetnik da Rusija ne može da u svijetu ima drugu misiju sem misiju odbrane istine i da to radi zajedno sa drugim silama, ali svakako ostvarujući ravnopravne odnose i dogovore od uzajamne koristi".

"Agresija na Jugoslaviju je svakako bila agresija. To je, inače, bio prvi oružani napad u Evropi na jednu suverenu državu posle 1945. godine", istakao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, ako sada o tome govorimo, imajući u vidu ono što se događa u vezi sa Sirijom, zapadni partneri Rusije, na prvom mjestu Amerikanci, ali i Britanici, u svojoj histeriji upućuju javne uvrede koristeći riječi kao što su "varvarstvo" i "ratni zločini".

"Podsjetiću da je agresija na Saveznu Republiku Jugoslaviju bila povezana s napadima na ogroman broj civilnih ciljeva, kao što su srpska televizija, mostovi kojima su putovali civilni putnički vozovi i još mnogi. Hiljade ubijenih, od kojih nekoliko stotina djece, 250.000 izbjeglica niko se od tada nije sjetio", rekao je šef ruske diplomatije.

Kako je istakao, da Rusija, posredstvom Primakova, nije reagovala onako kako je on reagovao na to grubo kršenje međunarodnog prava, onda Rusija vjerovatno to dugo ne bi mogla sebi da oprosti, i njena istorija bi sadržala još jednu neprijatnu stranicu.

"On (Primakov) je to uradio na takav način da je Rusija pokazala svoj karakter i usvojila jedini ispravan stav u tom trenutku", rekao je Lavrov.

Primakov je bio premijer Rusije od 1998. do 1999, a u svojoj karijeri je bio i ministar spoljnih poslova, predsjednik Vrhovnog Saveta Sovjetskog Saveza i šef obavještajne službe, podseća Tas.

On je 24. marta 1999. godine poletio avionom u zvaničnu posjetu Vašingtonu, ali je, u trenutku kada je letio iznad Atlantskog okeana, saznao da je NATO počeo da bombarduje tadašnju Jugoslaviju.

Tada je Primakov odlučio da otkaže posjetu i naložio da se avion preusmjeri i vrati u Moskvu, u manevru koji je nazvan "Petlja Primakova", navodi ruska agencija.

Tanjug