Sva trojica potpisnika sporazuma su umrla, original dokumenta je izgubljen, a političari u BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. Umro je i bivši međunarodni izaslanik za Balkan i tvorac Dejtonskog sporazuma, američki diplomata Ričard Holbruk.

Sporazumom koji je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton poslije tronedjeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD, BiH je podijeljena na dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku. 

Jedan od glavnih principa na kojima je Dejtonski sporazum zasnovan je podjela BiH po ključu 51 posto teritorije Federaciji BiH i 49 posto Republici Srpskoj, te Distrikt Brčko. 

Sporazum, parafiran u Dejtonu, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. u Jelisejskoj palati u Parizu. 

Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje sporova isključivo na miroljubiv način. 

Skupština SR Jugoslavije je 13. novembra 2002. ratifikovala Dejtonski sporazum, čime je SRJ jasno poručila susjedima da nema teritorijalnih pretenzija prema BiH i da se u potpunosti pridržava odredbi iz Dejtona. 

Prvih pet godina po potpisivanju sporazuma u Dejtonu je svakog novembra međunarodnim skupovima obilježavana godišnjica okončanja rata u BiH. 

Poslednji put predstavnici država-potpisnica i međunarodni posrednici okupili su se u bazi Rajt-Peterson novembra 2000. godine, ali obilježavanju jubileja tada nije prisustvovao niko od potpisnika. 

Bivši međunarodni izaslanik za Balkan Ričard Holbruk koji se smatra glavnim arhitektom sporazuma, rekao je oktobra 2005. u Sarajevu da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške, nastale, uglavnom, zbog njegovog nesprovođenja. 

Holbruku je na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Dejtonu uručena Dejtonska nagrada za mir u znak priznanja za postizanje Dejtonskog sporazuma

Poslednjih godina neki političari u BiH, međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma. 

Bivši Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun je isticao da je Dejtonski sporazum osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH i da eventualne promene moraju doći iz same BiH. 

I njegovi naslednici na toj dužnosti su ukazivali na neophodnost reforme Dejtonskog sporazuma, ali i na to da su reformski procesi u BiH potpuno stali, zbog čega je "BiH najudaljenija od Evrope u odnosu na sve zemlje regiona". 

Prije više od 10 godina, u Briselu je održana konferencija o ustavnim promjenama u BiH, na kojoj lideri osam najvećih političkih stranaka nisu uspjeli da se dogovore o bitnijim izmjenama Dejtonskog sporazuma, ali su se saglasili da se ojačaju strukture vlasti i da se učine efikasnijim. 

U junu 2008. u Luksemburgu, BiH i EU potpisale su SSP i privremeni trgovinski sporazum, a u novembru 2010. EU je ukinula vize za putovanja državljana BiH. 

Krajem 2014. godine lideri SNSD Milorad Dodik, SDA Sulejman Tihić i HDZ BiH Dragan Čović postigli su, na sastanku u Odžacima, dogovor o ustavnim reformama BiH, koji, međutim, nije doveo do pomaka. 

Takođe su propali i razgovori vodećih političkih stranaka u BiH sa zvaničnicima SAD i EU o ustavnim reformama i ubrzanju puta BiH ka EU i NATO-u, koji su vođeni u oktobru 2009. u vojnoj bazi Butmir u Sarajevu. 

EU je tada poručila da je reforma Ustava ključ za evropske integracije BiH.

Predsedavajući Predsedništva BiH Željko Komđić obelodanio je početkom 2008. da je iz arhive tog tela izgubljen originalni dokument Dejtonskog sporazuma. 

Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u RS je državni praznik i neradni dan, dok je u Federaciji BiH to običan radni dan. 

U maju 2011. uhapšen je jedan od najtraženijih haških optuženika za ratne zločine u BiH, ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić i izručen haškom Tribunalu. Četiri godine ranije uhapšen je i tom sudu izručen predsjednik RS Radovan Karadžić. 

Danas, prema mišljenju dijela međunarodnih zvaničnika, vrijeme je za reviziju Dejtonskog sporazuma kojoj se, međutim, protive Srbi. Bošnjaci se zalažu za ukidanje RS i centralizaciju vlasti u Sarajevu, dok Hrvati smatraju da su dosadašnjim promjenama obespravljeni, te da Hrvati treba da dobiju svoj entitet sa glavnim sjedištem u Mostaru. 

Srbija podržava Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH, a srpski premijer Aleksandar Vučić upozorio je nedavno da onaj ko pokušava da "raspakuje" Dejtonski mirovni sporazum, pravi problem svima bez obzira što, kako je rekao, taj sporazum nije idealan. 

"Plašim se svega i svačega ako to neko bude pokušao. Srbija ima obavezu kao potpisnicima Dejtonskog sporazuma, ali i zato jer ima svoj narod preko Drine. Zato je naše da uradimo sve da smanjimo tenzije", rekao je premijer. 

Aktuelni predsjedavajući Predsedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da promjene Dejtonskog sporazuma neće biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore. "Nemoguće je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, učesnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promene Dejtonskog mirovnog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH", upozorava Ivanić. 

Jedna vizija je, precizira on, dominantno u Sarajevu i podrazumijeva BiH bez entiteta, druga je u Banjaluci i podrazumijeva nezavisnu Republiku Srpsku ako je moguće, dok je treća u Mostaru, a odnosi se na uspostavljanje trećeg entiteta ili neke posebne institucije za predstavnike hrvatskog naroda. 

"Ako to otvorimo, dobijate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali još od prije rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim političkim sredstvima. To je potpuno pogrešno", rekao je Ivanić povodom 21 godine od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. 

On ne misli da postoji međunarodna saglasnost o tome da se stvari mogu promijeniti i da postoji jedinstven pogled međunarodnih ključnih faktora kako bi prema takozvanom "Dejtonu dva" BiH trebalo da izgleda. 

"Jasno je da to niko neće", rekao je Ivanić.

Priče o "Dejtonu dva", međutim, ne prestaju. 

Tokom prve zvanične posjete hrvatskog premijera Andreja Plenković Sarajevu i Mostaru za evropski put BiH i ravnopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata, on je najavio da će evropski put BiH prioritet spoljne politike njegove zemlje, ali i ravnopravnost hrvatskog naroda koji tu živi. 

Plenković je rekao da vjeruje da bi BiH trebalo da bude funkcionalna država, a Hrvati ravnopravni sa druga dva konstitutivna naroda. A, prema njegovom uvjerenju, to je moguće uz ustavnu reform BiH. 

Plenković je podsjetio da su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu, među kojima je bio I on, poručivali da je vrijeme za "nadogradnju Dejtonskog okvira" za šta je nužna "ustavna reforma zasnovana na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja".

Agencije