U intervjuu za grčku televiziju "Skai", albanski premijer je izjavio kako nema namjeru da promijeni granice Albanije kao i da njegova zemlja nije nikada imala ekspanzionističke teritorijalne planove protiv Grčke ili bilo koje susjedne zemlje.

Naglasio je da u školama u Albaniji ne postoji nikakva karta Velike Albanije, već da je riječ o kartama zemalja regije gdje žive Albanci.

"Nemamo pravo da mijenjamo granice niti da uzmemo dio teritorije od Grčke, Srbije ili Makedonije i da na taj način stvaramo Prirodnu Albaniju. Ali, imamo jednu zanimljivu prošlost budući da smo jedan narod u dvije zemlje. Imamo Albaniju i Kosovo, imamo Albance koji žive na jugu Srbije, koji žive u Makedoniji i Crnoj Gori i onda? Ne postoji nikakav plan, niti normalna ideja koja predviđa da ove zemlje okupi u Veliku Albaniju", rekao je Rama.

Upitan da otkrije šta stoji iza izraza "Prirodna Albanija", šef albanske vlade je negirao da postoje bilo kakvi planovi o ujedinjenju Albanaca u jednu teritorijalnu cjelinu.

"Izraz 'Velika Albanija' ili 'Prirodna Albanija' nije naš. Prirodna Albanija je nešto što su drugi izmislili. Prirodna Albanija je evropska Albanija, ona je dio Evropske unije koja će nas u budućnosti sve okupiti i tada granice neće biti bitne što se tiče komunikacija ili suživota na istom evropskom prostoru", kazao je Rama. 

Komentarišući odose između Grčke i Albanije Rama je istakao da je došlo vrijeme za rješavanje spornih pitanja poput "Čamerije", koja je toponim koji albanska strana koristi za dijelove priobalja Epira na jugu Albanije i sjeverozapadne Grčke, na kojem žive Čami (Albanci). U Grčkoj ovo ime nije poželjno, jer ga smatraju "albanskim iredentizmom".

"Ne smatram da je iredentizam to što govorimo našoj djeci gdje su živjeli Albanci, niti smatram iredentizmom da ljudima govorite o području koje se zove Čamerija i da su Albanci živjeli tamo", rekao je Rama, koji tokom svog primijerskog mandata još uvijek nije zvanično posjetio Atinu.

Ove dvije zemlje imaju još jedan spor koji potiče iz Drugog svjetskog rata. Naime, albanska etnička grupa Čami koja je pred kraj rata protjerana iz Grčke zbog navodne kolaboracije sa nacistima i italijanskim fašitima, sada traži vraćanje grčkog državljanstva i zemlje.

"Atina se ne treba uznemiravati kada spomenemo Čameriju. Ali, trebamo istaći da nije ljudski da se 80-godišnjacima koji su rođeni tamo ne dopusti da se vrate i obiđu svoje domove", rekao je Rama.

Grčka i Albanija su 2009. godine postigle sporazum o utvrđivanju pomorske granice, ali su se tada opozicioni, a danas vladajući socijalisti Edija Rame, obratili Ustavnom sudu koji je dogovor 2010. proglasio nevažećim. Bivši premijer Albanije Sali Beriša tvrdi da iza takve odluke stoji treća strana za koju mediji, posebno oni u Grčkoj navode da je zvanična Ankara. 

Osvrnuvši se na te navode Rama je kazao da "živimo na vrlo plodnom tlu za teorije zavjere", a na pitanje kakavi su odnosi između Turske i Albanije i konkretno odnosi između njega i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, albanski premijer je istakao kako nije tajna da dvije zemlje imaju dobre odnose.

"Nije ni tajna da smo uspostavili strateško partnerstvo s Turskom, niti je tajna da sam dobar prijatelj s predsjednikom Erdoganom. Nije tajna da imamo dobre odnose, ali to se dogodilo u vrijeme kada smo bili opozicija i nismo imali nikakvog kontakta ni sa kim iz Turske", izjavio je Rama.