Donekle zanemaren melatonin, hormon pinealne žlijezde, vrlo je važan za očuvanje moždanih ćelija. Pinealna žlijezda se nalazi u sredini mozga i svoju aktivnost ispoljava isključivo noću. Pod okriljem mraka ona serotonin pretvara u melatonin, veoma koristan za odlaganje pojave Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, ishemije mozga i moždanog udara. Može da smanji i stepen neurodegenerativnih promjena u organizmu.

Utvrđeno je i da dovoljna količina ovog hormona pozitivno utiče na raspoloženje, dok njegov nedostatak dovodi do uznemirenosti, zamora i lošeg raspoloženja. Smatra se i da melatonin sprječava srčani udar uzrokovan stresom, tako što smanjuje proizvodnju kortikosteroida, koji mogu da oštete srčani mišić.

Nažalost, danas sve više ljudi, naročito u urbanim sredinama, ima manjak melatonina. U gradovima je vještačko osvjetljenje glavni krivac za nemogućnost ostvarivanja potpunog mraka tokom noći. A ulična i druga svjetlost koja dopire u spavaće sobe koči enzime odgovorne za "prevođenje" serotonina u melatonin, objašnjavaju stručnjaci.

Zamračivanje soba za vrijeme spavanja je najjednostavniji način da se očuva stvaranje i funkcija melatonina. Kod ljudi koji imaju problem da utonu u san ili imaju više od 60 godina davanje ovog hormona kao lijeka pokazalo se djelotvornim. A melatonin se po prirodi stvari manje luči u starosti.

Naučnici vjeruju da prisustvo melatonina može spriječiti i rast kancerogenih ćelija. To bi značilo da u budućnosti ovaj hormon može da ima terapeutsku ulogu u liječenju zloćudnih bolesti.

Večernje novosti