Tribunal je Petra Jojića, Vjericu Radetu i Jova Ostojića optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.

Nalog za njihovo hapšenje, Tribunal je vlastima u Beogradu uputio u januaru 2015. godine, ali po njemu ni do danas nije postupljeno.

Rekavši da je Srbija nekoliko puta odbila da postupi po nalogu suda, da uhapsi i u Hag izruči troje radikala, Tribunal je 5. oktobra izdao međunarodni nalog za hapšenje Jojića, Radete i Ostojića.

Tim nalogom, s kojeg je danas skinuta oznaka povjerljivosti, Tribunal nalaže ovlaščenim službama i zvaničnicima "svih država članica UN da smjesta djeluju... u cilju hapšenja, pritvaranja i prebacivanja u Tribunal" troje optuženih.

Sudije su međunarodni nalog izdale u vjeri da bi "mogao doprinijeti da sprovođenje pravde više ne bude opstruisano". Haški tribunal je Srbiju već prijavio Savjetu bezbjednosti UN zbog nesaradnje u slučaju troje radikala.

Viši sud u Beogradu odlučio je ranije ove godine da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje troje radikala, zato što zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i za nepoštovanje suda.

Sličnu argumentaciju prethodno je upotrebila Francuska, koja je odbila da izruči Tribunalu svoju državljanku Florans Artman, osuđenu na sedam dana zatvora zbog objavljivanja povjerljivih odluka suda iz procesa Slobodanu Miloševiću.

Artmanova je na kraju uhapšena u Hagu na dan izricanja presude Radovanu Karadžiću i izdržala je dvije trećine kazne u zatvoru, poslije čega je oslobođena.

Podnoseći redovan izvještaj Savjetu bezbednosti, u junu ove godine, predsjednik Tribunala Karmel Ađijus i glavni tužilac Serž Bramerc rekli su da Srbija odbija da sarađuje i izruči troje radikala.

Oni su odbacili argumentaciju beogradskog suda, podsjećajući da su isti sudija i sud, prethodnih godina, u sličnim slučajevima, donosili odluke o izručenju optuženih za nepoštovanje suda, poput, na primer, još jednog člana SRS Ljubiše Petkovića, koji je potom u Hagu bio osuđen na tri mjeseca zatvora.

Sledeći izvještaj o saradnji Srbije čelnici Tribunala podnijeće Savjetu bezbjednosti u decembru.

Reagujući na odluku beogradskog suda i raspravno vijeće Tribunala je prije nekoliko mjeseci protumačilo da je Srbija obavezna da sarađuje i izruči optužene za nepoštovanje suda i po statutu Tribunala i po sopstvenom zakonu o saradnji s međunarodnim sudom.