Kada se osoba zaljubi, aktivira se 12 moždanih oblasti i raste nivo dopamina, oksitocina, adrenalina i vazopresina. Rezultat je povišeno raspoloženje ili euforija.

Mozak je taj koji se zaljubljuje, ali i srce je uključeno jer se taj složeni proces odvija na relaciji mozak‒srce, ali i povratnim putem od srca do mozga. Na primjer, aktiviranje određenih djelova mozga može predstavljati stimulaciju za srce ili stvoriti osjećaj „leptirića u stomaku".

„Postoje brojni simptomi za koje smatramo da potiču od srca, a zapravo je mozak odgovoran za njih" ‒ objasnila je prof. Stefani Ortige, neuropsiholog i rukovodilac istraživanja.

Ljubav na naučnoj osnovi

Naučno je potvrđena veza između povišenog nivoa nervnog faktora rasta u krvi (NGF‒nerve growth factor) i stanja zaljubljenosti. Taj faktor ima vrlo važnu ulogu u međuljudskoj hemiji, a posebno kod zaljubljivanja na prvi pogled.

Objektivno izmjereni pokazatelji su dokaz da ljubav ima naučni osnov. Za one koji se bave neuropsihologijom, to je znak da nedostatak ljubavi može biti uzrok stresa i depresije.

„Kada se jasno identifikuju djelovi mozga koje stimuliše ljubav, lakše je razumjeti procese koji se odvijaju usljed nedostatka ljubavi i eventualno odrediti odgovarajuću terapiju" ‒ objasnila je prof. Ortige. 

RTS