"Bilo je zadnjih godina nekoliko promjena u medijskoj legislativi, koje nisu rađene na transparentan i inkluzivan način, novinarske asocijacije su rijetko bile uključivane u promjenama zakona i tek nakon njihovih reakcija u javnosti ta je procedura bila otvorena", rekla je Snežana Trpevska, glavni istraživač u projektu, javlja Anadolija.

Ona je dodala da su regulatorna tijela u svih pet zemalja generalno percipirana kao politički kontrolisana ili kao slaba i neefikasna te da se u nekim zemljama propagandni program koristi za politički uticaj.

"Javni servisi su u legislativi postavljeni kao nezavisni i autonomni, ali u praksi služe političkim elitama. Zakoni o kleveti u svih pet zemalja, kleveta je dekriminilizirana, zakoni su usaglašeni, ali je problem što novi zakoni zbog sankcija imaju veliki efekat na samocenzuru kod novinara", dodala je Trpevska i navela da je najveći strah od tužbe za klevetu u BiH, na Kosovu i u Crnoj Gori.

Kako je navela, novinarski izvori su zaštićeni zakonom, ali u zemljama regiona je detektovano mnogo pritisaka vlasti da se oni otkriju bez obzira što to nisu informacije od javnog značaja.

"Svugdje je potvrđeno da je za novinare Vlada najmanje transparentna institucija, zatim političke partije i političari generalno, a čini se da su parlamenti u svim zemljama nekako najotvoreniji za novinare", kazala je.

Kada je u pitanju ekonomska situacija novinara, Trpevska je rekla da nedostaje statistika o tome koliko je novinara zaposleno, a da istraživanja pokazuju da je ekonomski položaj novinara veoma loš.

"Najčešći oblici pritisaka koje su novinari detektovali se odnose na ekonomsku poziciju, niske plate, opasnost da budu otpušteni, mobing, prekovremeni rad", dodala je.

S obzirom da je pozicija novinara veoma nesigurna, kako je kazala Trpevska, problem nije direktna cenzura, već samocenzura. Kada je u pitanju bezbijednost novinara, istraživanje je pokazalo da najviše verbalnih napada ima u Makedoniji i Srbiji, dok se u svim zemljama povećava fizičko nasilje nad novinarima.

Otvaranju je prisustvovao i šef Delegacije EU u Srbiji Michael Davenport koji je naveo da je jako korisno raditi na pitanju medijske slobode, položaja i bezbijednosti novinara na regionalnom nivou te da je iz tog razloga dobro napraviti kompetetivno istraživanje.

"Zabrinutost medijskih udruženja i organizacija građanskih društava koje se bave ovim pitanjima trebaju biti uzeti u obzir. Postoji potreba da se radi na novoj medijskoj strategiji. Tehnički, mislim da vrijeme ističe, ali važno je da to bude jedan inkluzivni proces, efikasna strategija i mora da se bavi različitim pitanjima", rekao je Davenport i dodao da je neophodno doprinijeti da javnost bude upoznata sa istinitim informacijama.

Davenport je kazao da je istraživačko novinarstvo veoma važno, ali da je isto tako važno omogućiti javne debate, koje ne moraju uvijek biti u interesu vlasti.

"Ovo je ključni zadatak medija u svakoj demokratiji. Prostor za diskusiju, za debatu mora biti nešto što svaki građanin može legitimno očekivati. To je potrebno ojačati", zaključio je Davenport.  

Konferencija je organizovana u okviru projekta regionalne platforme za zagovaranje medijskih sloboda i bezbijednosti novinara, a projekat je podržala Evropska komisija, dok je današnju konferenciju podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Srbije.