Aleksa Konstantinov je bio jedan od najboljih studenata matematike u Srbiji ove godine, ali kao i mnogi mladi na Balkanu odmah po završetku škole otišao je na jedan američki univerzitet, piše francuska agencija.

Bosanski neurolog Sanina Babić Ribić u svojoj zemlji se suočavala sa rečenicom da joj treba "politička ili neka druga podrška" da bi dobila posao nakon što je diplomirala.

Ona se preselila na rad u Njemačku prije tri godine, i sada zarađuje "četiri bosanska plate", ističe AFP.

Ovo je samo dvoje među desetinama hiljada mladih ljudi koji su napustili zapadni Balkan u svijetlu visoke nezaposlenosti, korupcije i niskih plata, a u potrazi za boljom budućnošću u zapadnoj Evropi ili Americi, navodi Frans pres.

Prema nedavnom istraživanju crnogorskog Centra za građansko obrazovanje, polovina mladih ljudi želi da napusti tu malu zemlju koja broji oko 620.000 stanovnika.

Studije pokazuju da su većina onih koji odlaze u ovom masovnom regionalnom "odlivu mozgova" visoko obrazovani mladi ljudi.

"Univerziteti u SAD-u i Velikoj Britaniji... nude mnogo više mogućnosti", napisao je 19-godišnji Konstantinov u odgovoru Frans presu putem imejla sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT), gdje sada studira.

Hrvatska ima stopu nezaposlenosti od 43 odsto medu populacijom životene dobi od 15 do 24 godine, a njen ulazak u EU 2013. godine omogućio je mladima da se sjate u Njemačku, koju najviše preferijaju, ispred Britanije.

U Makedoniji "oko 85 odsto studenata završnih godina kažu da svoju budućnost vide van zemlje", prema vladinom izvještaju.

Kosovo je među napogođenijima na Balkanu, s obzirom na to da je polovina stanovništva starosti ispod 28 godina, a nezaposlenost mladih iznosi gotovo 60 posto.

"Ne samo ja, nego svaki mladi čovjek na Kosovu sanja da ode i da nastavi profesionalnu karijeru u inostranstvu", rekao je Blerim Čakoli, konobar i diplomirani pravnik u Prištini.

Čakoli (31) dodaje da je tražio posao u pravnoj struci više od četiri godine.

"Manjak prilika za mlade utiče na njihovu spremnost da napuste zemlju i time oslabe naše društvo", kaže on.

Širom regiona, oni koji će najvjerovatnije napustiti svoje domovine su medicinski radnici.

U siromaštvom pogođenom regionu Tuzle na sjeveru Bosne, Alfabet InfoCentar organizuje dvonedeljne susrete stranih poslodavaca i mještana koji traže posao.

Mersudin Mahmutbegović, šef tog Centra, kaže da Njemačka ima potpisan sporazum sa nekoliko balkanskih zemalja, uključujući i Bosnu, kojim se dozvoljava zapošljavanje do 250.000 ljudi iz regiona u zdravstvenom sektoru do 2020. godine.

Njemačka, koja pati od nedostatka lekara i medicinskih sestara, smatra da će ti radnici sa Balkana biti "fleksibilni i pouzdani", rekao je Mahmutbegović.

A i oni su su motivisani da odu zbog "nedostatka zaposlenja, niskih plata i slabih mogućnosti za napredovanje u karijeri" kod kuće, navodi albanski univerzitetski profesor Gazmend Goduzi, koautor studije o migracijama zdravstvenih radnika sa zapadnog Balkana.

Frans pres dodaje, da se prema pisanju lokalnih medija, procjenjuje da je Srbija izgubila 12 milijardi eura od početka 1990-ih, kada se raspala bivša Jugoslavija - zbog odlaska obrazovanih mladih ljudi, naročito naučnika i tehničkih inženjera.

Preduzetnik Alan Žuži iz Albanije priča da je njegova kompanija, koja se bavi ribarstvom u sjevernom gradu Leža, gotovo podnijela zahtjev za bankrot 2015. nakon što je 60 odsto njegovih zaposlenih emigriralo.

Srpski student na američkom MIT univerzitetu, Konstantinov, smatra da će mladi ljudi ostajati na Balkanu samo ako se životni standard i izgledi poboljšaju.

"Volio bih da se vratim u Srbiju jednom i da tamo nađem posao, jer sam tek nakon odlaska shvatio koliko volim Srbiju i da se nigdje ne osjećate kao kod kuće", napisao je Konstantinov za Frans pres.