Prijevremeni izbori i to parlamentarni, u svakoj od država s drugačijim razlogom, desili su se u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, te Makedoniji, dok su jedino u Bosni i Hercegovini održani redovni, i to lokalni, piše Anadolija.

Agencija navodi da su se najdramatičniji prijevremeni izbori desili u oktobru u Crnoj Gori. Nakon višemjesečnog bojkotovanja od opozicije rada Skupštine Crne Gore i protesta na ulicama Podgorice predvođene Demokratskim frontom, te nakon napuštanja SDP-a skupštinske većine premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović odlučio se na izbore. 

Svi su prijevremene izbore u Crnoj Gori ocijenili kao borbu za i protiv članstva te države u NATO-u. Na prijevremenim izborima pobijedila je opcija predvođena DPS-om i uz pomoć manjih partija formirala novu Vladu. Ocijenjeno je to kao pobjeda opcije koja će osigurati nastavak puta Crne Gore u NATO. 

Izbori će ostati zapamćeni po hapšenju više građana Srbije na sam dan izbora, za koje se tvrdilo kako su željeli pomoći opozicionom DF-u da izvrše prevrat i sruše vlast u Crnoj Gori. 

Prijevremeni izbori ostaće zapamćeni i po tome da prvi puta nakon više od dvije decenije u Crnoj Gori na čelnom poziciji premijera nije ostao Milo Đukanović, političar koji je najduže na vlasti na Balkanu. 

Premijer Srbije Aleksandar Vučić odlučio se na prijevremene izbore u Srbiji kako bi ispitao povjerenje svojoj vladi nakon odluke Evropske komisije o otvaranju prvih poglavlja za članstvo Srbije u Evropskoj uniji.

Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 24. aprila, Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Aleksandra Vučića sa više manjih koalicionih partija osvojila je najviše glasova u Narodnoj skupštini Srbije čime je Vučić dobio mandat za sastav još jedne srbijanske vlade.

Osim u užem dijelu Srbije, nakon dugo vremena SNS je zabilježio i pobjedu te preuzeo vlast u Autonomnoj pokrajini Vojvodina gdje je dugi niz godina na vlasti bila Demokratska stranka Bojana Pajtića. 

Nakon krize vlasti u Hrvatskoj, zbog zahlađenih odnosa među koalicionim partnerima HDZ-a i Nezavisne liste Most raspušten je Sabor Hrvatske i donesena odluka da se ide na prijevremene izbore koji su održani polovinom septembra.

Na izborima je ponovno najviše glasova dobio HDZ, te ponovno dogovorio koaliciju sa ranijim partnerom Nezavisnom listom Most i manjinskim partijama sa kojima je formirana nova hrvatska Vlada. 

Premijera Tihomira Oreškovića zamijenio je Andrej Plenković, koji je u međuvremenu postao i predsjednik HDZ-a Hrvatske, inače raniji zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu. 

Kriza vlasti, odnosno bojkotovanje opozicije predvođene SDSM-om Zorana Zaeva rada Sobranja Makedonije doveli su do političkog dogovora da se održe prijevremeni parlamentarni izbori u Makedoniji. 

Došlo je do povlačenja sa premijerske pozicije Nikole Gruevskog, a prijevremeni parlamentarni izbori održani su početkom decembra. 

Na izborima je, iako tijesnom razlikom, pobijedila VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog. 

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, održani početkom oktobra protekli su u znaku njihovog prekida u Stocu, gdje još uvijek nisu održani ponovljeni. Tako je Stolac uz Mostar postao druga lokalna zajednica bez vlasti.

Godina na izmaku ostaće zabilježena i kao deblokada višegodišnjeg zastoja evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Nakon dogovora da se sprovođenje Reformske agende stavi u prioritet fokusa vlasti u Bosni i Hercegovini, a ne sproveđenje presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić - Finci protiv BiH koja čeka na ispunjenje od kraja 2009. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović u Briselu je 15. februara predao aplikaciju BiH za članstvo u EU.

 U BiH manje skoro milion osoba 

U septembru je Evropska komisija prihvatila aplikaciju za članstvo BiH u EU, te je na osnovu toga evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johanes Han početkom decembra predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću u Sarajevu predao Upitnik Evropske komisije sa 3.242 pitanja na koja treba da odgovore vlasti u BiH.

To je preduslov da Evropska komisija počne fazu razmatranja dodjele kandidacijskog statusa BiH u EU.

Inače, BiH je jedina država na Zapadnom Balkanu, uz Kosovo, koje je dosta kasnije ušlo u pregovore sa EU o članstvu, koja još uvijek nema status kandidata u EU. 

U međuvremenu od podnošenja aplikacije za članstvo s početka godine do dostavljanja Upitnika Evropske komisije u BiH je dogovoren Mehanizam koordinacije koji je bio višegodišnji kamen spoticanja političkih predstavnika, dogovoren je i potpisan adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH sa EU koji je bio jedan od uslova nakon ulaska Hrvatske u EU sredinom 2013. godine. 

Objavljeni su i rezultati popisa stanovništva i domaćinstava u BiH, nakon dvije i po godine čekanja (sproveden u prvoj polovini oktobra 2013.), te je utvrđeno da u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika što je za 850.000 manje stanovnika nego na popisu provedenom 1991. godine. 

Iako se očekivalo u 2016. godini nije došlo do aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO. 

Uprskos tome što je u BiH, većinom u FBiH uknjiženo više od 20 perspektivnih lokacija vojne imovine na Ministarstvo odbrane BiH, to se i dalje osporava u entitetu RS, uprkos presudi Suda BiH u korist države BiH. 

To je bio jedan od razloga da se na Samitu NATO-a u Varšavi održanom sredinom godine ne donese odluka o aktiviranju MAP-a za BiH. 

Odlazeća godina ostaće upamćena i kao ona u kojoj se u entitetu RS, krajem septembra, održao neustavni referendum o Danu RS-a uprkos odluci Ustavnog suda BiH kojim je donesena privremena mjera, a sve daljnje aktivnosti na provedbi tog događaja naloženo da se obustave. 

 Hrvatska blokirala Srbiju na putu EU 

Srbija je nastavila napredak na evropskom putu i to otvaranjem novih poglavlja sa EU o punopravnom članstvu. 

No, godina će ostati zapamćena i po tome kako je uprkos susretu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović došlo do zahlađenja odnosa na relaciji Srbija-Hrvatska. 

Iz Hrvatske su čak zaprijetili blokadom poglavlja iz oblasti pravde i pravosuđa za Srbiju, zbog toga što srbijansko pravosuđe i dalje traga, odnosno ima raspisane potjernice za više stotina hrvatskih građana još iz vremena ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. 

Brojni su problemi koji opterećuju i političke odnose u Hrvatskoj. Iako se očekivalo nije riješeno pitanje graničnog spora Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaliva. 

Godina je zapamćena i po oštrim osudama dešavanja u Hrvatskoj u smislu skretanja politike u desno. Sve je kulminiralo postavljanjem sporne ploče u kompleks nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac sa slovom U (ustaški simbol) i natpisom "Za dom spremni". 

Svoj napredak ka evropskom putu nastavila je i Crna Gora, kao i put ka finaliziranju ratifikacije članstva u NATO savezu. 

Iako se ove godine očekivalo da će za građane Kosova biti ukinute vize za putovanje u EU to se nije desilo. Ukidanje viza za putovanje u EU Evropska komisija donijela je samo za građane Ukrajine i Gruzije, ali ne i Kosova.

Nastavljen je dijalog Beograda i Prištine što je rezultiralo da Kosovo dobije svoj kod u sistemu telefonskih brojeva.

No, zahvaljujući prvenstveno srbijanskoj diplomatskoj ofanzivi spriječen je prijem Kosova u UNESCO. 

Usaglašeno je da u Albaniji bude sjedište Fonda za Zapadni Balkan. 

Albanija nije iako se očekivalo 2016. godine otpočela pregovore sa EU o punopravnom članstvu. Najavljeno je kako će se to ipak, desiti 2017. godine. 

Održani su i brojni susreti i samiti, od kojih je među značajnijim bio onaj na nivou predsjednika država Zapadnog Balkana održan u Sarajevu. 

Izvor:Anadolija