Titanik je 10. aprila 1912. godine krenuo na svoje prvo prekookeansko putovanje iz luke Sautempton ka Njujorku. Kapetan Edvard Džon Smit tada je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama.

Samo četiri dana kasnije Titanik se sudario sa santom leda, koja ga je prepolovila i potopila dva sata kasnije. Potonuće Titanika prije 105 godina smatra se najvećim brodolomom u modernoj istoriji.

Teorija da Titanik nije potopio ledeni brijeg pojavila se u najnovijem dokumentarcu pod nazivom "Titanik: Novi dokazi" koji je objavio državni britanski emiter Channel 4.

Naučnici koji su radili na dokumentarcu pozvali su se na britanskog novinara Senana Molonya koji više od 30 godina izučava sve poznate fotografije Titanika, uključujući i one prodane na aukcijama. 

Moloni je ranije pisao kako je na fotografijama slavnog broda vidljivo oštećenje u vidu crnih mrlja u blizini mjesta gdje je brod navodno udario u santu leda. Fotografije su nastale prije nego je Titanik napustio brodogradilište u Belfastu. 

Moloni tvrdi kako je Titanik imao oštećenje i prije nego je uplovio u more. Naučnici su potvrdili kako su oštećenja na brodu uzrokovana požarom u jednoj od prizemnih soba u kojoj je bila smještena kotlarnica.

Upravo to oštećenje nastalo tri sedmice prije uplovljanja broda, kako navode naučnici, oslabilo je čelik Titanika prije nego je udario u santu leda.

Najnoviju teoriju o uzroku potonuća Titanika prenijeli su brojni svjetski mediji. 

Od 2.224 putnika i članova posade koji su bili na Titaniku, nesreću je u hladnim vodama Atlantika preživjelo 710 osoba, dok se utopilo više od 1.500.

Olupinu potonulog Titanika na dnu Atlantskog okeana 645 kilometara od Njufaundlenda pronašao je moreplovac Robert Balard 1985. godine.

U periodu od 1987. do 2004. godine ronilačke ekipe su iz olupina izvukle brojne predmete koji danas na svjetskim aukcijama dostižu basnoslovne sume. 

Anadolija