Od meteoropatskih reakcija najčešće su vrtoglavice, glavobolje, bolovi u kostima i zglobovima, a stručnjaci upozoravaju da bi na oprezu trebalo da budu oni sa bolestima srca, krvnih sudova i pluća.

S promjenom barometarskog pritiska, temperature i vlažnosti vazduha, može da dođe do pogoršanja stanja kod astmatičara i hipertoničara. Kada zahladni, najviše poziva upućuju srčani bolesnici s bolom u grudima, jer oni reagiraju na hladno i vjetrovito, što može da izazove anginu pektoris i eventualna pogoršanja.

Naglo zahlađenje izaziva spazam krvnih sudova koji može dovesti do hipertonične krize, a zbog pada atmosferskog pritiska dolazi do smanjenja količine kiseonika u organizmu, što dovodi do njegovog nedostatka u srčanom mišiću i mozgu. Od tegoba mogu da se jave bol u grudima i glavi.

Povećana vlažnost i jak vjetar loše se odražavaju i na stanje kožnih bolesti. Hronično oboljeli mogu u ovim danima da budu umorni i bezvoljni, dekoncentrisani, a osobe s nižim pritiskom vjerovatno će se osjećati pospano i usporeno. Oni koji imaju problema s koštano-zglobnim sistemom mogu osjetiti bolove i grčeve u mišićima.

U zavisnosti od uticaja vremena, postoji 13 grupa ljudi koji su prilično osjetljivi na vremenske prilike, kažu stručnjaci. Najizraženije tegobe imaju reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici sa anginom pektoris i hipertenzijom, osobe koje imaju čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, i oboljeli od različitih psihičkih tegoba, prije svega psihoza.

Astmatičar, na primjer, osjeti i reaguje od tri do 48 sati prije nego što uslijedi nagla promjena temperature. Zbog toga treba pratiti bioprognozu, da bi se, uz savjet ljekara, sa što manje tegoba prebrodilo kolebanje vremena.

Vremenske promjene fiziološki su stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a tijelo zdrave i tijelo bolesne osobe različito reagiraju. U ovakvim situacijama treba poštovati jednostavno zlatno pravilo - umjerenost. Treba ograničiti fizičku aktivnost, i ne treba pretjerivati sa hranom, naročito ne s masnim i slanim jelima.

Ako je potrebna korekcija terapije, oboljeli mogu da se jave za savjet porodičnom ljekaru ili u Hitnoj pomoći. Najčešće, doza treba da se koriguje kod osoba koje imaju hipertenziju.

Radio Sarajevo