Pored toga što, u strahu od Marin le Pen, kamata na francuske državne obveznice raste, raste i bojazan od dolaska na vlast na izborima u Italiji takođe zagovornika razgrađivanja EU i vraćanja na nacionalni ekonomski i monetarni suverenitet, a spominje se i da bi prezadužena Grčke mogla konačno napustiti euro.
Politika novog američkog predsjednika Donalda Trampa, ne mnogo naklonjena prema EU i naročito prema Njemačkoj, takođe je doprinijela velikoj zabrinutost za budućnosti Evropske unije i Junker bez uvijanja kaže da je "sve veća slabost Evrope obilježje svijeta koji nas okružuje".
Junker je u programskom izlaganju na belgijskom univerzitetu Luven la Nev predočio da sve više građana gubi povjerenje u sposobnost institucija EU i nacionalnih vlasti i političara da obuzdaju nepovoljne socijalne i ekonomske posledice neoliberalnog svjetskog poretka, i da zaštite EU od terorizma i masovne ilegalne imigracije.
- Mi, Evropljani, stanovnici smo najmanjeg kontinenta na sijvetu… minijaturni smo, teritorija EU je 5,5 miliona kvadratnih kilometara, a Rusija koja je naš susjed - zar ne, ima teritoriju od skoro 18 miliona kvadratnih kilometara - rekao je Junker.
Dodao je da "mi mislimo da smo i dalje gospodari svijeta, što nikad nismo ni bili, i što nećemo ni biti, jer svijetu uostalom i nije potreban gospodar".
- Imamo moćnu privredu, ali ona gubi snagu - rekao je Junker i ukazuje na to da je samo prije par godina evropska privreda činila 30 svjetske, sada je pala na 25 odsto, a kroz par godina će doći na 20 odsto učešća u svjetskoj privredi.
- Kroz 15 godina nijedna država Evropske unije neće više biti članica Grupe 7 najmoćnijih država… a rast stanovništva je u očajnom stanju - rekao je Junker, uz opasku da su Evropljani 1900. godine činili 20 odsto svjetskog stanovništva, a sada jedva šest odsto.
Jasno ciljajući na dolazak nove američke administracije u Vašingtonu, predsjednik Evropske komisije je podvukao da je on, Junker, "suprotno nekome ko je nedavno imao izborni uspjeh, snažno opredijeljen za multilateralizam, a ne za zatvaranje u sebe i provincijalizam koji je nespojiv sa složenošću današnjeg svijeta".
Junker je odlučno za to da se nastavi izgradnja i ujedinjavanje EU kroz jačanje jedinstvenog tržišta, "digitalne ekonomije", evropskog tržišta kapitala, energije, evropske odbrane, za koju kaže da je zalog budućeg samostalnijeg djelovanja EU u svijetu.
Šef Komisije je takođe naglasio da EU "u dvije brzine" predstavlja neumitan izlaz iz situacije u kojoj se našla poslije odluke Velike Britanije da izađe iz članstva - "što je tragedija".
Objasnio je da su "dve brzine" nužnost jer one članice koje žele da brže napreduju i ujedinjuju se u nekim oblastima, nikako ne mogu i ne treba da čekaju one koje za to još nisu spremne ili to i ne žele, i to "upravo zato što živimo u doba kada je malo spremnosti da se s oduševljenjem govori o Evropi".
Junker je u govoru nastojao da odagna bilo kakve sumnje u postojanje "evropskog militarizma" zbog jasnog nastojanja i spremnosti ključnih članica EU da krenu u izgradnju daleko moćnije evropske odbrane.
To je i posljedica dolaska Trampa na vlast u Vašingtonu i njegovog zahtjeva da "Evropljani, a ne američki vojnici, brane evropsku djecu", kako je naveo Junker. Primijetio je da Amerikanci za vojsku daju 600 milijardi dolara godišnje, a Evropljani 250 milijardi, a da je borbeni kapacitet Evrope samo 12 odsto američkog.
Evropljani su podijeljeni, imaju 154 tipa naoružanja, a Amerikanci 27, u Evropi se 80 odsto novca za odbranu troši isključivo u nacionalnim okvirima, a objedinjavanjem bi EU uvećala ekonomiju za najmanje 25 milijardi eura, a moguće i do sto milijardi.
To bi ojačalo EU u svijetu, zaključio je Junker i rekao da "stabilnost svijeta ne počiva samo na vojnoj moći, već se mora više temeljiti na razvoju, na partnerstvu s drugim dijelovima svijeta".
- Time ćemo pokazati da su u pravu oni koji se nadaju da Evropa može još bolje nego neki drugi - zaključio je predsjednik Evrpske komisije,a prenosi Beta.
Komentari