Kako navodi, veoma ozbiljno je shvatio upozorenje Aijanse o mogućim posljedicama saradnje u slučaju promjene zakona o Kosovskim bezbjednosnim snagama, koji bi trebalo da omogući formiranje oružanih snaga Kosova.

Kako su prenijeli prištinški mediji, Tači je u pismu Stoltenbergu izrazio posebno žaljenje zato što je generalni sekretar NATO objelodanio pomenute posljedice odmah nakon što je, kako kaže, pokrenuta pravna inicijativa.

“Sa najvišim poštovanjem za NATO i države članice, moram reći da je Kosovo odlučno da sprovede ovaj proces kroz pravne i političke argumente, ukratko objašnjene u ovom pismu”, naveo je Tači i pozvao članice NATO da “podrže ovaj proces i ojačaju saradnju sa Kosovskim bezbednosnim snagama”, zato što su, kako kaže, te snage zajedno izgradili.

U pismu Stoltenbergu i državama članicama, uoči samita NATO, Tači ističe da su dvije opcije za postizanje cilja u transformaciji Kosovskih bezbjednosnih snaga, ali da je jedna od njih, kroz promjenu ustava, praktično nemoguća zbog Srba u kosovskom parlamentu, koji će, kako kaže, po nagovoru Srbije, glasati protiv.

“Zakonodavstvo predviđa dopunu ustava, kako bi došlo do promjene naziva KBS u KV(S) Kosovska armija i da se usvoji novi zakon o vojsci Kosova”, kaže Tači i ističe da bi to, po njemu bila najbolja opcija.

Međutim, dodao je, zbog trenutnih političkih uslova, praktično je nemoguće postignuti ovaj poduhvat zbog ustavnog amandmana kojim se zahtjeva glas dvije trećine poslanika kosovske Skupštine.

“Uz dvije trećine glasova svih poslanika, potrebno je i dvije trećine glasova svih poslanika koji predstavljaju druge zajednice koje žive na Kosovu, uključujući i kosovske Srbe. Nažalost oni su lojalni samo Srbiji i dali su do znanja da će glasati protiv zakona koji je potreban da se stvori vojska Kosova. U isto vrijeme, Srbija Kosovo smatra djelom svoje teritorije i neće savjetovati poslanike da glasaju za proces transformacije. Na kraju, ova opcija je praktično nemoguća, zbog veta Srbije”, naveo je kosovski predsjednik.

Druga opcija, prema Tačiju, uključuje dopunu aktuelnog zakona o Kosovskim bezbjednosnim snagama.

“Ova opcija ne bi zahtijevala ustavne promjene i sve što bi trebalo da bude urađeno je usvajanje nacrta zakona o Kosovskim bezbjednosnim snagama, bez promjena ustava. Kao rezultat ovaj pristup ne zahtijeva dvije trećine glasova svih poslanika i takođe ne zahtijeva dvije trećine poslanika koji predstavljaju druge zajednice prisutne na Kosovu, uključujući i kosovske Srbe”, kazao je on.

Zakon bi, naveo je, mogao biti izglasan uz većinu glasova svih poslanika.

Tači dalje piše da se mnoge stvari mijenjaju u svijetu i da novi akteri žele da prošire svoj uticaj na region.

Dodaje da Kosovo želi da “čuva region i promoviše dobre komšijske odnose u cilju pojačanja stabilnosti i međusobnog povjerenja u regionu”.

“Stoga, ostajemo posvećeni procesu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije. Srbija, međutim, uz jaku podršku Rusije, ne dijeli isti cilj ulaska u NATO. Naprotiv, Srbija nastavlja da tvrdi da je Kosovo njena teritorija i dobija naoružanje od Rusije, uključujući i avione tipa Mig-29. Kosovska državna bezbjednost blisko je povezana sa regionalnom i evroatlanskom bezbjednošću. U skladu s tim, srećan sam što niko od naših strateških partnera, uključujući i NATO ne dovodi u pitanje naš suverenitet”, naveo je Tači.

Ukazao je i da razlika nije u krajnjem cilju, formiranju kosovske vojske, već u pristupu koji će dovesti do toga.

“Sa ovim na umu, već sam javno izjavio da smo voljni da pokrenemo prvu opciju ako uslovi za to stvore u skorije vrijeme. Nažalost, činjenice i i pozicija kosovskih poslanika ostaje nepromijenjena dok nastavljaju da se protive transformaciji u vojsku”, naveo je Tači istakavši da se stav Srbije odražava kroz stav njenih poslanika na Kosovu.

Dodao je da pravna inicijativa za transformaciju Kosovskih bezbjednosnih snaga mora da se nastavi u skladu sa postojećim zakonima i propisima, kao i to da bude transparentna.

B 92