Njegoš - kovač novih sintagmi

Predavanje akademika prof. dr Tonka Maroevića

Njegoš - kovač novih sintagmi

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti organizovala je juče predavanje akademika prof. dr Tonka Maroevića, na temu „Lirsko čitanje Gorskog vijenca – Ada što je nego maštanije“, u okviru ovogodišnje Tribine Petar II Petrović Njegoš, posvećene jubileju 170 godina od prvog izdanja „Gorskog vijenca“, saopšteno je iz Studentskog centra za komunikologiju i medije UDG.

Tonko Maroević je hrvatski akademik, pjesnik, esejista, prevodilac, istoričar umjetnosti, istraživač savremene umjetnosti, autor brojnih monografija, te likovni i književni kritičar. 

„Kada govorimo o lirskom, ne bih želio da to lirsko isključi druge elemente. Meni se čini da je Njegoš pjesnik u svim aspektima. To je kovač riječi, kovač novih sintagmi, čovjek koji može i poslovične formulacije oblikovati na nov način. Meni se čini da u svakom svojem stihu uspostavlja unutrašnju napetost dvaju elemenata, kao da se svjetovi sjena i svjetovi tama trajno bore unutar istog samog stiha“, kazao je akademik Maroević u svome izlaganju.

AkademikMaroevi

 Tonko Maroević

„Njegoš je kroz vladiku Danila iskazao svoje humanističke borbe. Vladika Danilo je često uspoređivan s Hamletom, koji kao lik ima takvu komponentu sumnje i borbe. Sigurno je ima i vladika Danilo, svjestan svoje potrebe za tim djelovanjem, s jedne strane, dok s druge ima potrebu dvojbe i sumnje – a dvojba je plodnija za poeziju nego realizacija. Da je „Gorski vijenac“ samo izvještaj o događaju, on ne bi mene interesirao kao poetski tekst. On je poetski tekst upravo u tome što je zbivanje stavljeno u pozadinu. To zbivanje se ne događa, nego se opisuje, ono se priprema, očekuje, predviđa – naprosto, tu se otvaraju mnogi rakursi i mnogi aspekti koji omogućavaju pravi poetski doživljaj“, dodao je on.

Profesor Maroević je kazao da je prošao kroz samo neke aspekte koji dovoljno govore u kojoj mjeri je Njegoš svoj doživljaj svijeta konkretizovao i kristalizovao, dodajući da „i kad ne piše konkretne usporedbe, kad se ne vezuje uz pejzaž ili ljudsko tijelo, svaki put njegov izraz ne gubi na plastičnosti, svježini, težini, prirodnosti, što je na neki način za njega karakteristično u svim pjesmama, u većini stihova, a osobito u „Gorskom vijencu“, gdje je, rekao bih, konkretizirao taj svoj kontrast“.

Maroević je diplomirao  komparativnu književnost i istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. godine, gdje je 1976. stekao i titulu doktora nauka odbranom teze „Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas“. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske i njen urednik za književnost. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Od 2011. godine je dopisni član Slovenačke akademije nauka i umjetnosti, a od 2015. inostrani član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.