Bivša SFRJ imala 123 nekretnine širom svijeta, koje je koristila za diplomatsko-konzularna predstavništva. Među državama koje su nastale raspadom SFRJ do sada su podijeljene 72 nekretnine. 

"Naš je interes da što je moguće prije okončamo Aneks B i da jednostavno izađemo s jednom čistom situacijom da i mi popišemo u punoj mjeri svoju imovinu, da napravimo svoje planove upravljanja, održavanja, korišćenja, prodaje, kupovine, manjih zamjena - ima tu raznih modela", rekao je generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović. 

Podjela imovine koju je posjedovala Jugoslavija precizirana je kroz sedam aneksa: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, finansijska potraživanja i dugovanja, arhiv, penzije, dugovanja i privatna svojina.

U Aneksu B najviše se odmaklo - od podijeljenih objekata Srbija je dobila 30, Hrvatska 18, Slovenija i Bosna i Hercegovina po 10, Makedonija četiri objekta. 

Čeka se podjela 51 nekretnine, jer imovinsko-pravna pitanja sa državama u kojima se one nalaze nisu riješena. Sporni su objekti i zemljište u Adis Abebi, Nju Delhiju, Moskvi. 

"Ono što je za nas bilo važno i zašto smo insistirali da se Moskva i Nju Delhi posebno tretiraju je pitanje reciprociteta, jer je Srbija na osnovu sporazuma koji su bili potpisani dala određene objekte u Beogradu i jednoj i drugoj strani i mi inisistiramo da se pitanje reciprociteta, onoga što smo mi dali jedni drugima uzme u obzir", istakao je Odalović. 

Za pet nekretnina koje su države odlučile da prodaju, dvije u Njujorku jedan u Njemačkoj, Japanu i Švajcarskoj, sukcesori su pronašli američkog agenta za nekrtnine.