Navodi se da su takva područja Srbija, s Kosovom, Crna Gora i Makedonija.

U analizi objavljenoj pod naslovom "Rusija udara u osinje gnezdo na Balkanu", Stratfor tvrdi da će Moskva nastaviti da koristi podjele na Balkanu, koji "predstavlja pozornicu za nadmetanje mnogih svjetskih sila".

Ovaj institut predviđa da će, podsticanjem tenzija u regionu, Kremlj izazvati niz kriznih situacija koje Zapad neće moći da smiri. 

Stratfor u analizi podsjeća na istoriju Balkanskog poluostrva koja je, kako navodi, obiježena borbom najjačih svjetskih sila za uticaj. 

"Za vrijeme Jugoslavije uticaj Rusije bio je neupitan, ali se raspadom zemlje 1991. godine, počeo smanjivati da bi danas imali situaciju u kojoj su balkanske zemlje uglavnom pod dominacijom Zapada. Međutim, kako se produbljuju podjele u Evropskoj uniji i jača nesigurnost unutar NATO-a, Moskva svoj fokus opet okreće regionu Balkana", navodi se u analizi Stratforda, koju je objavio Biznis insajder. 

Ukazuje se da rastuće tenzije u regionu ruskoj vladi daju povoljnu priliku za jačanje uticaja. 

U poslednje dvije godine, prema Stratforu, raste uticaj Rusije u Srbiji, koja želi da osigura članstvo u Evropskoj uniji. 

Posebno se to vidi na primjeru medija i nevladinih organizacija, koje su od svega nekoliko narasle na više od 100 od 2015. godine, navodi Stratfor pozivajući se na podatke Centra za evroatlantske studije u Beogradu. 

Takođe, ukazuje se, jačaju i vojne veze između dvije zemlje. 

"Srbija će dobiti na poklon od Moskve šest borbenih aviona Mig-29 i desetine tenkova i borbenih vozila u narednom periodu." 

Kosovo, analizira Stratfor, koketira s idejom da svoje snage bezbjednosti pretvori u pravu vojsku, što je dodatno pojačalo tenzije, pa su SAD i NATO zaprijetili da više neće štititi Kosovo ako do toga dođe. 

Vlasti u Prištini strahuju da zbog podjela u EU i nove administracije u Vašingtonu, Zapad neće biti posvećen suverenosti Kosova pa bi Rusija mogla da iskoristi krizu između Srbije i Kosova. 

"Moskva je trenutno pod optužbom da je to pokušala i u Crnoj Gori, koja ju je optužila da stoji iza zavjere i pokušaja atentata na premijera Mila Đukanovića. Rusija je odbacila optužbe za zavjeru te je crnogorsku vladu optužila za namjerno ocrnjivanje. No, novi izbori 2018. godini mogli bi dati Rusiji novu šansu da posije sjeme razdora u krhkoj vladi Crne Gore", navodi se u analizi. 

Referendum o nezavisnosti Republike Srpske, koji predsjednik Milorad Dodik namjerava da raspiše naredne godine, takođe može povećati šanse Moskve da ojača svoj uticaj na tom prostoru. 

"Sam Dodik ne krije svoju povezanost s Kremljom", navodi se. 

I Makedonija je, kako se navodi, na udaru ruske kampanje dezinformisanja. 

"Ruski ministar spoljnih poslova optužio je EU i SAD da podržavaju separatističke pokrete albanske manjine koja čini 25 posto makedonskog stanovništva u 'cilju stvaranja velike Albanije'". 

Ankete, međutim, pokazuju da bi se većina Makedonaca za pomoć prije okrenula Rusiji nego Zapadu. Stratfor konstatuje da nisu sve zemlje u regionu prihvatile ruski uticaj, a kao primjer se navodi Hrvatska, koja je članica EU i NATO-a. 

Hrvatska se, kako se navodi, aktivno borila da spriječi Rusiju i uticaj njenih medija na svoju zemlju. 

"Isti je slučaj i s Albanijom, koja je takođe u NATO-u", navodi se u analizi. 

Ruska vlada, čini se, ne gaji iluzije da će pridobiti balkanske zemlje na svoju stranu, ali ona balkansku regiju vidi kao košnicu koju može uzdrmati i stvoriti krizu koju EU i NATO ne bi mogli obuzdati, navodi se u analizi agencije Stratfor.

Tanjug/B92