Mala zemlja bivše Jugoslavije koja se nalazi između Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske, a najpoznatija je po svojim skijašima i Slavoju Žižeku, imala je prilično lošu nedjelju s obveznicama i izgleda da će joj trebati spašavanje. 

Nije riječ o krizi kakva je bila u Kipru, ali svakako spada u "opasnu zonu", piše Washington Post i pita se kako je zapravo Slovenije došla do takve situacije i zašto. 

Slovenija je 2004. godine ušla u Evropsku uniju i tolar zamijenila eurom. Mala privreda, oslonjena na uvoz, početkom stoljeća imala je veći rast nego eurozona, ali i rastući dug. Slovenija nije imala problema s kreditima za nekretnine, nego s korporacijama koje su finansirale operacije kroz dug, a ne kroz kapital pa se 2007. otkrilo da je dug privatnog sektora porastao za 23,5 posto, a nefinansijski privatni sektor dug je povećao za 40 posto. Krediti su se pokazali lošim kada je 2008. godine izbila kriza. 

Prošlonedjeljni izvještaj MMF-a pokazuje da tri najveće banke, koje su u vlasništvu države, neće preživjeti bez novih dokapitalizacija od najmanje milijardu eura, a u bankarskom sektoru je "rupa" od najmanje sedam milijardi eura loših kredita. Omjer loših kredita porastao je s 15,6 posto u 2011. na 20,5 posto u 2012. godini. 

Bloger Washington Posta naglašava da je bivši premijer Janez Janša odobrio pakete štednje, smanjio plate u državnom sektoru i socijane naknade kako bi smanjio deficit u državnoj blagajni, ali problem su i dalje troškovi dokapitalizacije banaka i pad prihoda zbog mjera štednje. Sada je došla nova vlast lijevog centra, a nova premijerka Alenka Bratušek najavljuje zaokret i želi se posvetiti rastu privrede, a ne smanjenju javnog duga. 

MMF prognozira da će Slovenija morati tražiti njihovu, pomoć Evropske središnje banke ili Evropske komisije, a možda i sve tri institucije.

(Izvor:Glas Istre)