Istorija Zemlje je oduvijek oblikovana prirodnim katastrofama, na koje, bez obzira na svoj tehnološki napredak, ne možemo uticati. Neka su područja svijeta znatno češće pogođena takvim događajima, a neka od njih mogu usmrtiti na hiljade ljudi... Naučnici na temelju raznih geoloških, meteoroloških i drugih mjerenja predviđaju koje bi prirodne katastrofe mogle pogoditi Zemlju u bliskoj budućnosti:  

1. Velika solarna oluja: Do 2025.

Najveća prirodna katastrofa koja će vrlo vjerovatno pogoditi Zemlju ne potiče s naše planete, već sa Sunca. Ono ima svoj ciklus aktivnosti - odnosno razdoblja smanjene i pojačane aktivnosti poput solarnih baklji i Sunčevih pjega, zavisno o samom ciklusu. Najveći nedavni izboj aktivnosti zabilježen je u junu 2012., nakon masovnog koronarnog izboja (CME-a) koji je prošao kroz Zemljinu orbitu i pogodio STEREO-A svemirsku stanicu. Tokom tog izboja, izbacuju se oblaci magnetizovane plazme teški milijardu tona, a ona se ponaša kao elektromagnetski puls koji djeluje na elektroniku na Zemlji.

Solarna oluja sadrži solarnu baklju, visokog nivoa UV zračenja, energetske čestice koje uništavaju ključne dijelove satelita i brojne masovne koronarne izboje. Zemlja je izbjegla katastrofu 2012., no naučnik Pete Riley nakon analize zapisa solarnih oluja iz proteklih 50 godina, smatra kako drugi put nećemo biti te sreće.  Prema njegovoj analizi, postoji 12 posto šanse da će velika solarna oluja pogoditi Zemlju u sljedećih 50 godina, a vjerovatno je kako će se to dogoditi do 2025. To će omesti radije, GPS, satelitsku komunikaciju i milione elektroničkih uređaja širom planeta, kao i uzrokovati štetu od 1 do 2 triliona dolara u prvoj godini nakon udara, a za potpunu sanaciju biće potrebna čitava decenija.

2. Veliki zemljotres u Kaliforniji: Do 2045.

Velika američka geološka studija pokazala je kako postoji velika vjerovatnost od zemljotresa magnitude veće od osam stepeni po Richteru, koji čini štetu u krugu od nekoliko hiljada kilometara od epicentra te nastaje jednom u 30 godina. Tog se zemljotresa Amerikanci dugo pribojavaju i nazivaju ga "The big one". Najvjerovatnije će potres krenuti iz rasjeda San Andreas te uništiti sve od juga Kalifornije do unutrašnjosti Los Angelesa.

Više od 300 svjetskih naučnika napravilo je "realan scenario krize" kroz računarske projekcije. Predviđaju kako će potres izazvati popratne talase koji će putovati brzinom od 11.600 km/h te uzrokovati ogromnu štetu na cestama, kućama, mostovima i zgradama. Vlada je uložila preko pet miliona dolara u razvoj sistema za rano upozorenje od zemljotresa, a on je danas u stanju izdati upozorenje tek 10 sekundi prije samog zemljotresa. Pogledajte simulaciju:

3. Najveći cunami ikad - vrijeme nepoznato

Naučnici sa Univerziteta London u saradnji s onima na Univerzitetu Kalifornija, a na čelu s dr Stevenom Wardom predviđaju kako će vulkan Cumbre Vieja na Kanarima eruptirati te tako stvoriti najveći cunami u istoriji Zemlje. Tvrde kako je tokom zadnjeg zemljotresa na tom području došlo do pucanja strukture vulkana, zbog čega je njegova lijeva strana potpuno nestabilna.

Ako do erupcije dođe, uzrokovaće ogromne talase koji će putovati brzinom od 800 km/h te će unutar nekoliko sati doći do obale SAD-a, Engleske, Kariba... Pogledajte kako bi izgledao takav cunami u Japanu:

4. Potapanje istočne obale SAD-a: Od 2050 do 2100.

Uragan Sandy koji je 2012. pogodio SAD vrsta je oluje koja pogađa jednom u 500 godina, a prava opasnost ne leži u takvim olujama, već u postupnom povećanju nivoa mora, tvrde naučnici s Instituta Virginija. Prema opsežnoj studiji, nivo mora duž istočne obale SAD-a do od floridskog Key Westa do kanadskog Newfoundlanda u stalnom je povećanju od 1987.

Svake godine more se podiže za oko 0,3 milimetra, što je puno više nego i do četiri puta brže nego bilo gdje drugdje na Zemlji. Pretpostavlja se da će u New Yorku nivo mora narasti za 79 cm do 2050, zbog čega će trećina grada biti potopljena...

5. Erupcija planine Fuji

Nakon što je zemljotres Tohoku pomjerio kopnenu masu Japana, 20 od ukupno 110 aktivnih vulkana u Japanu pokazali su povećanu seizmičku aktivnost. Tamošnji vodeći stručnjaci vjeruju kako do erupcije može doći svakog dana, a prema kalkulacijama Japan će imati jednu masovnu erupciju svakih 37 godina. Na listi aktivnih vulkana je planina Fuji, najviši vulkan Japana na 3773 metara nadmorske visine.

Francuski i japanski naučnici su objavili izvješće prema kojem je Fuji jedan od nekolicine vulkana za koje su najveće šanse da će eruptirati. Budući da je udaljen tek oko 100 kilometara od Tokija, grad će najvjerovatnije pokriti tone pepela, a bit će potrebno evakuisati preko 750 000 ljudi.