Njegov rukopis „Pjesnik u Njujorku“ iz Madrida je otišao u Pariz, potom u centralnu Ameriku prateći Bergamina u bjekstvu od građanskog rata u Španiji i Franka. Ubrzo pošto je objavljen 1940. rukopis je nestao i decenijama poslije trajala je rasprava o vjerodostojnosti objavljenih verzija.
Pronađen 2003.
Sada, prvi put, te sumnje bi trebalo da budu otjerane njegovim pokazivanjem u Biblioteci u Njujorku. Rukopis je inače pronađen 2003. kada ga je Fondacija Federiko Garsija Lorka na aukciji u Kristiju kupila za 120.000 funti od nezaposlene meksičke glumice. Rukopis će, kako piše „Indipendent“, biti izložen od 5. aprila i biće dio najveće sjevernoameričke izložbe Lorkinog djela. U Biblioteci će biti izloženi i njegovi crteži, fotografije, pisma, gitara i suveniri sa Lorkinog šestomjesečnog boravka na Univerzitetu Klumbija 1929-30. Istovremeno, biće objavljene i nove verzije „Pjesnika u Njujorku“ na španskom i engleskom.
Kritika kapitalizma
Lorka je u SAD poslat da uči engleski poslije nesrećne ljubavne veze sa skulptorom Emiliom Aladrenom. U „Pjesniku u Njujorku“ Lorka žestoko kritikuje savremeni kapitalizam, a kritičari tvrde da je djelo i osuda savremene civilizacije i krik protiv usamljenosti. Američka muzičarka i umjetnica Peti Smit, jedna od mnogih na koju je Lorka uticao, održaće resital na izložbi posvećenoj djelu pjesnika čiji je grob do danas nepoznat.
(Izvor:Pobjeda)